Bosna i Hercegovina ponovo se suočava s primjerom institucionalnog zastoja koji otkriva dubinu političke i pravne konfuzije unutar državnog sistema.
Četiri mjeseca nakon što je podnio ostavku na funkciju direktora Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), Darko Ćulum i dalje se vodi kao prvi čovjek ove ključne policijske agencije. Razlog je jednostavan – njegova ostavka nikada nije došla na dnevni red Vijeća ministara BiH, a sam Ćulum se u međuvremenu vratio na posao.
Situacija koja se odvija u SIPA-i pokazuje koliko su zakonske procedure i političke blokade međusobno isprepletene. Naime, Nezavisni odbor Parlamentarne skupštine BiH, koji ima mandat da predlaže imenovanja i razrješenja rukovodilaca državnih policijskih agencija, razmatrao je inicijativu za Ćulumovu smjenu. Međutim, bez jasnog konsenzusa.
Predsjednik Nezavisnog odbora, Enes Obralija, potvrdio je da je ishod glasanja bio daleko od odlučnog. Tri člana podržala su inicijativu o smjeni, četiri su bila suzdržana, a jedan protiv. “Inicijativa je bila jasna – odnosila se na prijedlog za smjenu Darka Ćuluma. No, pojedini članovi suzdržali su se, uz obrazloženje da situacija jeste neobična, ali nisu željeli dati glas za razrješenje. Moj stav je dosljedan: zakon je jasan i on mora biti poštovan,” izjavio je Obralija.
Podsjećanja radi, Ćulum je podnio ostavku ranije ove godine, nakon čega se mjesecima nije pojavljivao na radnom mjestu. U međuvremenu je, bez formalnog razrješenja od strane Vijeća ministara BiH, odlučio da se vrati u kancelariju i ponovo obavlja dužnost direktora SIPA-e. Ovakav razvoj događaja dodatno je pojačao kritike na račun državnih institucija koje već godinama trpe zbog političkih blokada i nedostatka efikasnog odlučivanja.
Ono što dodatno komplikuje situaciju jeste činjenica da prijedlozi za novog direktora i zamjenika SIPA-e već dugo stoje u ladicama Vijeća ministara BiH. Međutim, ti prijedlozi nikada nisu došli na dnevni red, što pokazuje da se ključne odluke u sektoru sigurnosti i dalje odgađaju u beskonačnost.
Obralija je još u julu jasno upozorio da povratak Ćuluma na čelo agencije nije prihvatljiv ni s profesionalnog ni s institucionalnog aspekta. “Smatram da je ovakvo stanje apsolutno neprihvatljivo. Ako je neko dao ostavku i prestao obavljati dužnost, onda nema prostora za povratak bez jasne odluke. SIPA je previše važna institucija da bi funkcionisala u ovakvom pravnom vakuumu,” kazao je tada.
Ćulumov ostanak na funkciji nakon podnesene ostavke sada otvara niz pitanja: ko zapravo ima kontrolu nad procesima imenovanja i razrješenja, i kako se može govoriti o vladavini prava u situaciji u kojoj ključna policijska agencija funkcionira bez jasnog rukovodnog kontinuiteta.
Politički analitičari ocjenjuju da je slučaj Ćulum samo jedan u nizu dokaza da u BiH vlada institucionalni haos u kojem formalne procedure gube smisao. Ovaj slučaj tako postaje simbol šireg problema – paralize državnog sistema, gdje se i najosjetljivije pozicije u oblasti sigurnosti ostavljaju bez jasnih odluka.
Dok javnost ostaje zbunjena, a političke institucije nijeme, jedno je izvjesno: bez funkcionalnog sistema odlučivanja, BiH nastavlja tonuti u krizu institucionalne odgovornosti.
