U velikoj kadrovskoj i strateškoj promjeni, Centralna obavještajna agencija Sjedinjenih Američkih Država (CIA) imenovala je iskusnog operativca s bogatom karijerom na Bliskom istoku za zamjenika direktora za operacije – poziciju ključnu za nadzor tajnih misija američke obavještajne zajednice širom svijeta.
Prema informacijama britanskog lista Financial Times, novi zamjenik direktora trenutno vodi jednu od najvažnijih CIA-inih ispostava u regiji Bliskog istoka, što dodatno naglašava njegovu ulogu u novoj američkoj špijunskoj strategiji. Njegovo imenovanje dolazi nakon povlačenja Ralpha Govea, bivšeg oficira koji je pozvan iz penzije, ali je smijenjen nakon nagađanja da su njegove javne proukrajinske političke izjave tokom penzionerskih dana dovele do politički motivisane smjene.
Obnova klasične špijunaže: Povratak HUMINT-a
Pozicija zamjenika direktora operacija važi za jednu od najuticajnijih unutar CIA-e, jer uključuje direktan nadzor tajnih misija, regrutaciju agenata i vođenje operacija u takozvanim "sivim zonama" – zemljama koje su pod povećanim obavještajnim interesovanjem poput Kine, Rusije, Irana i Sjeverne Koreje.
Prema izvorima bliskim agenciji, novi zamjenik ima "izuzetan ugled na terenu" i specijalizovan je za rad u visokorizičnim i kompleksnim političko-sigurnosnim okruženjima. Upravo to ga čini idealnim kandidatom u vremenu kada se CIA, prema viziji direktora Johna Ratcliffea, odlučuje na povratak tradicionalnoj ljudskoj obavještajnoj službi (HUMINT), umjesto oslanjanja isključivo na tehničke metode poput satelitskog nadzora i prisluškivanja.
Ovaj zaokret dolazi u momentu kada je agencija pokrenula agresivnu kampanju regrutacije unutar Kine – putem društvenih mreža i videozapisa na kineskom jeziku, uz detaljna uputstva o sigurnoj komunikaciji putem enkriptovanih mreža poput Tora. Time CIA pokušava oživjeti metode tajne saradnje koje su decenijama bile stub američke špijunaže, sada prilagođene eri digitalne represije.
Talas čistki i politički obračuni u obavještajnoj zajednici
Imenovanje novog čovjeka iz redova terenskih veterana dolazi kao dio šireg restrukturiranja američkih obavještajnih službi koje se odvija pod administracijom Donalda Trumpa. U posljednjih nekoliko mjeseci, niz ključnih figura unutar američkog obavještajnog aparata uklonjen je sa svojih funkcija.
Među najistaknutijima je general Timothy Hoge, smijenjen s čelne pozicije Nacionalne sigurnosne agencije (NSA) i vojne Komande za cyber operacije. Direktorat nacionalne obavještajne službe, pod vodstvom Tulsija Gabbarda, otpustio je i predsjednika Nacionalnog obavještajnog vijeća Michaela Collinsa, zajedno s njegovim zamjenikom. Kao zvaničan razlog navedena je "politizacija službi", iako mnogi analitičari smatraju da se radi o čišćenju kadrova koji su bili u neskladu s političkom agendom Bijele kuće.
Dodatnu kontroverzu izazvala je obavještajna procjena koja je, kako tvrde izvori, demantovala službene tvrdnje Trumpove administracije o vojnom angažmanu u El Salvadoru, navodno usmjerenom protiv prijetnji iz pravca Venecuele. Upravo takvi izvještaji, koji se kose s političkim narativom, čine obavještajne službe metom unutarpolitičkih obračuna.
Uloga Bliskog istoka u američkoj špijunskoj paradigmi
Novi šef operacija preuzima kormilo u trenutku kada CIA mora balansirati između otvorenih i prikrivenih sukoba širom planete. Regije poput Iraka, Sirije i Jemena ostaju epicentri geopolitičke tenzije, gdje se tajne operacije, lokalni savezi i diplomatske igre sudaraju u složenoj borbi za utjecaj.
U isto vrijeme, rastući izazovi iz Kine i Rusije zahtijevaju radikalno unapređenje metoda – ne samo kroz tehnologiju, već i kroz duboku infiltraciju, korištenje lokalnih resursa i hibridne operacije koje uključuju sve – od cyber ratovanja do psiholoških operacija.
Pod Trumpovim vođstvom, CIA se okreće agresivnijoj i otvorenije ofanzivnoj doktrini, koja podrazumijeva prisustvo u "sivim zonama" gdje se zakoni međunarodnog prava lako savijaju, a sigurnosne linije brišu. No, takva politika nosi sa sobom i povećane rizike – od diplomatskih skandala, preko kompromitacije agenata, do zloupotrebe obavještajnih podataka u političke svrhe.
U konačnici, imenovanje operativca iz srca Bliskog istoka nije samo personalna rotacija – to je signal da CIA sprema novu fazu globalne špijunske ofanzive, u kojoj teren, a ne ekrani, ponovo postaje ključna fronta.
