Šta će se desiti ako ne usvojimo Zakon o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti?

Zastupnički dom Parlamenta Bosne i Hercegovine (BiH) usvojio je na hitnoj sjednici 21. decembra prošle godine Zakon o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti. Naime, radi se o jednom od 14 prioriteta iz mišljenja Evropske komisije za pristupanje BiH Evropskoj uniji (EU).

Da bi stupio na snagu treba ga usvojiti i Dom naroda Parlamenta BiH.

Međutim, u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH nije bilo entitetske većine za usvajanje zahtjeva da se po hitnom postupku odlučuje o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti. Ukoliko kolegij ipak uspije usaglasiti da ovo i u Domu naroda bude usvojeno po hitnoj proceduri, na sljedećoj sjednici bi on trebao biti usvojen. Međutim, ukoliko ne dođe do usaglašavanja, zakon će morati ponovo "proći" oba doma Parlamentarne skupštine BiH gdje će se odlučivati o redovnoj proceduri, a zatim i o samom zakonu.

Milorad Dodik (SNSD) je potvrdio da su oni davno rekli da protiv tog zakona nemaju ništa, ali on neće biti usvojen u konačnome, dok ne dođe na red Zakon o sudu i svi drugi zakoni koji trebaju doći. Ako tih zakona nema, neće biti ni zakona o pranju novca. Otići će u Dom naroda i oni će to vratiti u redovnu proceduru.

Ferdinand Konig, portparol kancelarije EU u Sarajevu je sa žaljenjem konstatovao da je Dom naroda BiH propustio priliku 31. januara ove godine da usvoji važan Zakon o suzbijanju pranja novca i finansiranja terorizma, a koji je izrađen u skladu sa evropskim standardima i usvojen na Vijeću ministara BiH.

On je podsjetio da je Ursula von der Layen, predsjednica Evropske komisije, pozvala domaće vlasti da ovaj zakon hitno usvoje, zajedno s drugim ključnim zakonima uoči martovske sjednice Savjeta Evropske unije.

Upozorio je da odlaganja usvajanja Zakona o suzbijanju pranja novca i finansiranja terorizma izvjesno prate i posljedice.

"Ukoliko nacrt Zakona ne bude usvojen i na snazi prije okončanja misije MONEYVAL-a, isti neće biti predmet njihove ocjene, što povećava rizik da će Radna grupa za finansijske akcije (FATF) staviti BiH na svoju sivu listu, čime će BiH biti na EU listi jurisdikcija sa strateškim nedostacima u sistemu suzbijanju pranja novca i finansiranja terorizma.

Stavljanje na ove liste nosi političke, ekonomske i finansijske posljedice po zemlju, utiče na pristup međunarodnim finansijskim tržištima i transakcijama, privatne komercijalne aktivnosti kao i javne fiskalne poslove, te može potencijalno odvratiti strane investicije i otežati međunarodno kretanje kapitala”, rekao je on.

Pozvao je Dom naroda da Zakon razmotri u narednih deset dana u hitnoj proceduri kako bi ga MONEYVAL uzeo u obzir u svojoj narednoj ocjeni.

"Izostanak hitnosti u razmatranju ovog zakona takođe šalje negativan signal uoči sjednice Evropskog savjeta u martu, gdje se očekuje da šefovi država i vlada država članica Evropske unije razmatraju izvještaj Evropske komisije o ocjeni da li je BiH dostigla potreban stepen usklađenosti sa kriterijima za članstvo u EU za zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora. Ovo je jedinstvena prilika koja zahtijeva od domaćih institucija da djeluju hitno i odlučno", zaključio je Konig.

Delegacija MONEYVAL-a u BiH će doći za manje od dvije sedmice, i ako ovaj zakon do tada ne bude usvojen, izvještaj bi mogao biti negativan, što znači vraćanje BiH na sivu listu.

A o kakvoj je listi riječ? To je lista onih država koje predstavljaju ozbiljnu prijetnju po globalni finansijski sistem.

Bivši zamjenik ministra pravde BiH i šef delagacije BiH pri Moneyvalu, Nezir Pivić objasnio je ranije kako je BiH došla na popis visokorizičnih trećih zemalja sa strateškim nedostacima u vezi s pranjem novca i suzbijanjem finansiranja terorizma i šta znači odluka Evropske komisije.

Navodi da je, da bi se pojasnilo ono što za BiH predstavlja delistiranje sa EU liste visokorizičnih zemalja za pranje novca i finansiranje terorizma, potrebno pojasniti put koji je BiH prošla do skidanja sa sive liste MONEYVAL-a i FATF-a.

Naime, Evropska unija je do sada pratila rad dva nadzorna mehanizma (MONEYVAL I FATF) kada je riječ o borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma.

Kada se odlučivalo o rejtingu BiH 2015. godine, Delegacija BiH, na čelu sa zamjenikom ministra pravde uz preduzimanje određenih mjera definisanih Akcionim planom, uspjelia je da BiH zadrži tadašnji rejting uz obećanje da će ispuniti ono što se nalaže Akcionim planom.

Mjere predviđene Akcionim planom nije bilo jednostavno ispuniti, naročito imajući u vidu da je to konkretno podrazumijevalo koordinacijski rad u smislu ujednačenog pristupa i provedbe zadatih aktivnosti.

Pivić je kazao da u našoj državnoj organizaciji je zahtjevno ostvariti koordiniran pristup, naročito gdje su za pojedine aktivnosti nadležni niži nivoi vlasti ili provedba zahtjeva jednak pristup nekoliko institucija pri čemu nadležnosti nisu uvijek simetrične u oba entiteta.

Nadalje, pojasnio je da pored vertikalne i horizontalne koordinacije, Delegacija BiH je bila i svojevrsna spona između tehničkog nivoa pripreme aktivnosti i političkog nivoa njihove realizacije. Naglašava da je sa oba nivoa vlasti bila izvrsna saradnja: na tehničkom nivou sa zadovoljstvom istiće da BiH raspolaže izvrsnim ekspertima u ovoj oblasti, a na političkom nivou je bilo razumijevanje i podrška nadležnih ministara i predsjedavajućeg Vijeća mininistara. Svi su imali jasan cilj i ono što se zajedno radilo je urodilo plodom da Bosna i Hercegovina bude skinuta sa sive liste Moneyvala u septembru 2015. godine i FATF-a u februaru 2018. godine, a sa malim zakašnjenjem i sa EU liste visokorizičnih zemalja.

Delistiranjem BiH sa EU liste prestaju da važe određeni zahtjevi finansijskih institucija u EU prema klijentima iz Bosne i Hercegovine pri bilo kojoj vrsti poslovnog odnosa.

Pod tim se misli na primjenu specifičnih elemenata poboljšane dubinske analize (due diligence) i uvođenje poboljšanih relevantnih mehanizama izvještavanja ili sistematskog izvještavanja o finansijskim transakcijama.

BiH će, također, imati mogućnosti da osnuje podružnice ili predstavništva finansijskih institucija iz BiH u zemljama EU, ali i da određuje uspostavljanje ogranaka ili predstavništava u BiH drugim finansijskim institucijama. Najvažnije je da, pored navedenog, delistiranje znači i da nema više ograničavanja poslovnih odnosa ili financijskih transakcija prema BiH, što je bitno za bosanskohercegovačke privrednike, ali i strane investitore i međunarodnu privrednu saradnju.

Delistiranje BiH ne znači da je posao završen, jer se oblast borbe protiv pranja novca i finansiranja terorizma razvija u skladu sa novim zahtjevima i izazovima koje pred nas postavljaju kriminalci, pa u tom smislu se pred našu zemlju na međunarodnom nivou postavljaju unaprijeđeni standardi u cilju preveniranja i suzbijanja pojave pranja novca i finansiranja terorizma, naglasio je zamjenik ministra pravde BiH, Nezir Pivić.

Dakle, proces definitivno nije završen jer ako ne usvojimo Zakon o pranju novca i finansiranju terorističkih aktivnosti opet ćemo biti na ovoj sivoj listi.