Moskva i Minsk dogovorili su postavljanje taktičkog nuklearnog oružja na teritoriju Bjelorusije, rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin u intervjuu na TV kanalu Rossiya 24.
Istakao je da će izgradnja skladišta biti dovršena 1. jula. Putin tvrdi da će oružje rasporediti bez kršenja obaveza iz Ugovora START. Prema njegovim riječima, razlog za takav korak bila je najava Velike Britanije o opskrbi Ukrajine munocojom s osiromašenim uranom.
Dodao je da je Rusija već stacionirala 10 aviona u Bjelorusiji sposobnih za nošenje taktičkog nuklearnog oružja, prenosi Reuters.
Putin: Postavljamo taktičko nuklearno oružje u Bjelorusiju
Taktičko nuklearno oružje, koje se ponekad naziva i frontovsko ili nestrateško nuklearno oružje, dizajnirano je za upotrebu na bojnom polju - na primjer, za suzbijanje nadmoćnih konvencionalnih snaga poput velikih formacija pješadije i oklopa. Ovo je oružje slabije od strateškog nuklearnog oružja poput bojevih glava koje nose interkontinentalne balističke rakete.
Kraći domet
Iako se stručnjaci ne slažu oko preciznih definicija taktičkog nuklearnog oružja, niža eksplozivna snaga, mjerena u kilotonama, te vozila za dostavu manjeg dometa često su karakteristike koje ih određuju. Taktičko nuklearno oružje varira u snazi od jednog do 50 kilotona. Snaga strateškog nuklearnog oružja kreće se od oko 100 kilotona do preko megatona, iako su tokom Hladnog rata razvijene puno jače bojeve glave.
Za uporedbu, atomska bomba bačena na Hirošimu imala je 15 kilotona, tako da su neka taktička nuklearna oružja sposobna izazvati rasprostranjeno uništenje. Najveća konvencionalna bomba, Majka svih bombi (Mother of All Bombs) ili MOAB, koju je SAD bacio, imala je snagu od 0,011 kilotona.
Sistemi isporuke za taktičko nuklearno oružje također imaju kraći domet, obično ispod 500 kilometara u uporedbi sa strateškim nuklearnim oružjem, koje je obično dizajnirano za prijenos preko kontinenata.
Budući da eksplozivna moć nuklearnog oružja male snage nije puno veća od one sve moćnijeg konvencionalnog oružja, američka vojska smanjila je svoje oslanjanje na njega. Većina preostalih zaliha, oko 150 gravitacijskih bombi B61, raspoređeno je u Evropi. Velika Britanija i Francuska potpuno su eliminisale svoje taktičke zalihe. Pakistan, Kina, Indija i Sjeverna Koreja imaju nekoliko vrsta taktičkog nuklearnog oružja. Vjeruje se da izraelski neprijavljeni nuklearni arsenal također uključuje taktičko oružje.
Rusija je zadržala više taktičkog nuklearnog oružja, procjenjuje se na oko 2.000 bojevih glava te se više oslanjala na njega u svojoj nuklearnoj strategiji, uglavnom zbog manje naprednog konvencionalnog naoružanja i sposobnosti.
Rusko taktičko nuklearno oružje može se rasporediti na brodovima, avionima i u kopnenim snagama. Većina je postavljena na projektile zrak-zemlja, balističke projektile kratkog dometa, gravitacijske bombe i dubinske bombe koje nose taktički bombarderi srednjeg dometa ili na mornarička protubrodska i protupodmornička torpeda. Ove se rakete uglavnom drže u rezervi u središnjim skladištima u Rusiji.
Ažurirani sistemi
Rusija je ažurirala svoje sisteme lansiranja kako bi mogli nositi ili nuklearne ili konvencionalne bombe. Postoji povećana zabrinutost zbog ovih sustava s dvostrukom sposobnošću jer je Rusija koristila mnoge od tih raketnih sustava kratkog dometa, posebice Iskander-M, za bombardiranje Ukrajine.
Taktičko nuklearno oružje znatno je destruktivnije od svojih konvencionalnih pandana čak i pri istoj eksplozivnoj energiji. Nuklearne eksplozije jače su od 10 do 100 miliona puta od hemijskih eksplozija i ostavljaju smrtonosne radijacijske padavine koje kontaminiraju zrak, tlo, vodu i zalihe hrane, slično katastrofalnom topljenju nuklearnog reaktora u Černobilju 1986. godine. Interaktivna simulacijska stranica NUKEMAP Alexa Wellersteina prikazuje višestruke učinke nuklearnih eksplozija pri različitim snagama.
Za razliku od strateškog nuklearnog oružja, taktičko oružje nije usredotočeno na uzajamno uništenje kroz nadmoćnu odmazdu ili nuklearni kišobran odvraćanja radi zaštite saveznika. Dok taktičko nuklearno oružje nije uključeno u sporazume o kontroli naoružanja, oružje srednjeg dometa bilo je uključeno u sada nepostojeći sporazum o nuklearnim bojevim glavama srednjeg dometa (bio je na snazi od 1987. do 2018.), koji je smanjio broj nuklearnog oružja u Europi.
I SAD i Rusija smanjile su svoje ukupne nuklearne arsenale s oko 19.000, odnosno 35.000 na kraju Hladnog rata na oko 3.700, odnosno 4.480 u januaru 2022.
