Naftom bogati Azerbejdžan prerastao je u protekle dvije decenije iz nesigurne mlade nezavisne zemlje u velikog regionalnog energetskog igrača i to na svjetskom nivou. Današnja zvanična posjeta predsjednika Azerbejdžana Ilhama Aliyeva Bosni i Hercegovini nosi nadu da bi se naša ekonomija mogla pokrenuti s mrtve tačke ukoliko bi se iskoristili potencijali razmjene sa ovako energetski moćnom državom koja prema BiH ima prijateljske osjećaje, a koji su se i ranije ispoljavali u vidu podrške u međunarodnim institucijama i čestim i izdašnim donacijama.
No, treba učiti kako je Azerbejdžan došao na ekonomski nivo koji sada ima.
To su mu prije svega omogućili sporazumi sa međunarodnim proizvođačima energenata. Time je stvoren vladin fond pomoću kojeg se koriste resursi za učešće u međunarodnim projektima, a koji donose ogroman profit.
Zemlja je takođe iskoristila resurse da obnovi vojsku, koja se smatra prioritetom vlade dok se zemlja bori protiv Armenije oko teritorije Nagorno-Karabah.
Osnovne činjenice o Azerbejdžanu
• Glavni grad: Baku
• Broj stanovnika: 9,7 miliona
• Površina: 86.600 kvadratnih kilometara
• Glavni jezici:azerski, ruski
• Glavna vjera:islam
• Životni vijek: 69 godina (muškarci), 75 godina (žene)
• Glavni izvoz:nafta, naftni derivati
Predsjednik Alijev preuzeo je predsjedničku dužnost od oca Hejdara 2003. godine.
Alijev je osigurao posljednji mandat 2018. godine, na izborima za koje su zapadni posmatrači tvrdili da nisu ispunili demokratske standarde.
Zakon koji ne dozvoljava predsjedniku da služi više od dva mandata ukinut je nakon što je ova izmjena odobrena na referendumu održanom u martu 2009. godine - stvorivši uslove da Alijev osvoji treći petogodišnji mandat počev od 2013. godine.
Glasači su na referendumu 2016. godine odobrili ustavne promjene za proširenje predsjedničkih ovlaštenja - uključujući kontroverzni prijedlog da se smanji starosno ograničenje za predsjedničke kandidate.
Opozicija je tvrdila da je namjera bila da se osigura trajna vladavina porodice predsjednika Alijeva, sa 19-godišnjim sinom viđenim za potencijalnog nasljednika.
Pod njegovom vladavinom, Azerbejdžan je unaprijedio međunarodni status, postavši između ostalog domaćin prvih ikad Evropskih igara u Bakuu 2015. godine.
U državi je najpopularniji medij televizija. Izvještavanje svih kanala u Azerbejdžanu uglavnom se odnosi na vladine projekte.
Kao platforme slobodnog izražavanja i aktivizma koriste se društvene mreže. Vodeća društvena mreža je Facebook.
Značajni datumi
• 1828. - Prema Turkmenhajskom sporazumu Rusije i Persije, Azerbejdžan se dijeli. Teritorija današnjeg Azerbejdžana postaje dio Carske Rusije, dok južni Azerbejdžan postaje dio Persije. Dvadeset godina kasnije, južno od Bakua nastaje prva naftna bušotina na svijetu.
• 1918. - Proglašena je Nezavisna Republika Azerbejdžan, ali zemlja postaje Sovjetska Socijalistička Republika svega dvije godine kasnije kad u nju upada Crvena armija.
• 1988. - Oblast Nagorno-Karabah želi da postane dio Armenije. Etnički Azeri počinju da napuštaju Karabah i Armeniju, a etnički Armeni napuštaju Azerbejdžan. Etničke razmirice između Armenije i Azerbejdžana 1992. godine prerastaju u pravi pravcati rat.
• 1991. - Azerbejdžanski parlament izglasava povratak nezavisnosti.
• 1994. - Armenija, Azerbejdžan i Nagorno-Karabah potpisuju sporazum o primirju. Karabah ostaje pod kontrolom etničkih Armena, baš kao i veliki dijelovi azerbejdžanske teritorije oko njega.
Baku je svjetski biser i dragocjenost mješavine kultura
Smješten na zapadnoj obali Kaspijskog mora, Baku je glavni grad Republike Azerbejdžan. To je najveći grad te najvažniji kulturni i trgovački centar Kavkaza. Osim što je jedan od najvažnijih industrijskih, trgovačkih i kulturnih centara zemlje, Baku je važan i kao lučki grad.
Većina stanovnika su Azerbejdžanci. Godine provedene pod arapskim, osmanskim i ruskim suverenitetom oblikovali su kulturnu baštinu Azerbejdžana.
Mnogo je historijskih građevina u Bakuu. Bogata historija prepliće se s modernim zdanjima velikih tornjeva koji svjedoče napretku zemlje temeljenom na prirodnim resursima nafte i plina. Ipak, u Azerbejdžanu ćete među običnim stanovništvom jasno osjetiti da je to ipak država koja, u pogledu standarda, zaostaje u odnosu na ono što vidimo u zapadnim zemljama.
Susretljiv ljubazan i otvoren narod
Azerbejdžanci su susretljiv, ljubazan i otvoren narod. Azerbejdžan je sekularna država. Gotovo cjelokupnu populaciju (blizu 97 posto) čine muslimani, ali ono što možete vidjeti na ulicama grada ukazuje na to da je vrlo slab utjecaj religije na život i ponašanje Azerbejdžanaca. S obzirom na to da je Azerbejdžan bio republika u Sovjetskom savezu, kada je u pitanju komunikacija sa stanovništvom, vjerovatno ćete više sreće imati ako znate ruski, a ne engleski jezik.
Ono što Azerbejdžancima svakako ne nedostaje je nacionalni ponos. Osim zastava Azerbejdžana koje su postavljene na trgovima i vladinim zgradama, teško da ćete vidjeti ijednu stambenu zgradu u Bakuu da nema istaknuto barem nekoliko zastava u zanimljivoj kombinaciji plave, crvene i zelene.
Prosječna plaća u Azerbejdžanu iznosi 725 azerbejdžanskih manata (oko 718 KM). U ugostiteljskim objektima i prodavnicama primijetit ćete da su ponuda i usluga mnogo skromnije u odnosu na ono na šta ste navikli u evropskim metropolama. Ipak, Azerbejdžan nudi mnoge jedinstvene građevine i mjesta koja vam garantiraju vrhunsko iskustvo.
Historijske građevine
Među prvim mjestima koja trebate posjetiti svakako je Stari grad (Icheri Sheher), koji lokalno stanovništvo naziva Tenement Distrikt, u kojem se nalaze mnoge historijske građevine.
Stari grad, koji se kao naselje koristio od razdoblja paleolitika, prihvaćen je kao jedna od ugroženih svjetskih baština 2003. godine, nakon što je 2000. uvršten na UNESCO-ov popis svjetske baštine. Postoji više od pedeset historijskih građevina koje trebate posjetiti u Starom gradu.
Širvanšahova palača, koja se smatra jednim od najvažnijih primjera lokalne arhitekture, izgrađena je u doba Ibrahima Halilulaha, kralja iz dinastije Širvanšah.
Djelo iz 15. stoljeća u Starom gradu, nakon što je u prošlosti korišteno kao bolnica i kasarna, sada služi kao muzej, koji možete posjetiti svakog dana u sedmici između 10 i 18 sati. Ima različite dijelove, kao što su grobnica, džamija i tursko kupatilo. Osim kraljevih stvari, u muzeju su izloženi i vitraži, tepisi i ručni radovi. Ono što će vam prvo privući pažnju u centru Azerbejdžana su čuveni „Plameni tornjevi“ (Flame Towers), jedno od najviših zdanja u Bakuu. Sastoji se od tri tornja, u kojima su smješteni uredi, rezidencije i hoteli. Za zgradu je utrošeno oko 350 miliona dolara, a izgradnja je završena za šest godina. Smatra se jednim od najprepoznatljivijih simbola Azerbejdžana.
Neprocjenjivo kulturno blago
Također, jedna od prepoznatljivih građevina je Kulturni centar „Heydar Aliyev“, koji je projektirala poznata arhitektica Zaha Hadid. Pušten je u rad 2012. Otvorena na 89. rođendan Hejdara Alijeva, zgrada sadrži koncertne dvorane, umjetničke galerije, muzej i biblioteku. Centar „Heydar Aliyev“, koji nosi potpis Safeta Kaja Bekirolua u dizajnu detalja, postao je popularno mjesto u Bakuu.
Azerbejdžanski nacionalni muzej tepiha, koji nosi titulu prvog i najvećeg muzeja tepiha na svijetu, osnovan je 1967. godine pod vodstvom izrađivača tepiha i slikara Letifa Kerimova. Više od 6.000 tepiha izloženo je u muzeju koji se nalazi u ulici Mikajil Husejnov. Tepisi prikupljeni iz različitih regija Azerbejdžana razvrstani su prema hronološkom redu i mjestu proizvodnje. Azerbejdžanci su ponosni na svoje tepihe i historiju njihove proizvodnje te će vam s ponosom istaknuti da su njihovi tepisi bolji od perzijskih.
Djevojački toranj
Svakako, kada krenete prema centru Azerbejdžana, vašu pažnju neće moći mimoići „Djevojački toranj“, visok 27 metara, za koji se smatra da je drevni zoroastrijski hram.
Izgrađen je u 12. stoljeću. Toranj, čija je historija ispričana u mnogim pričama, korišten je kao svjetionik u 18. i 19. stoljeću. Zgrada od osam spratova u jugoistočnom dijelu Starog grada danas je dom prodavača suvenira. Ako se popnete na vrh tornja, možete fotografirati luku, plažu i historijske građevine Starog grada. Azerbejdžanska hrana i kulinarska kultura sadrži bogatstvo geografije u kojoj se nalazi, a prepoznat ćete mnoga jela koja su srodna s bosanskom kuhinjom. Čorbe, kebabi i deserti spadaju među najistaknutija jela azerbejdžanske kuhinje. Na kulturu azerbejdžanske kuhinje posebno su utjecale kavkaska, turska, iranska, arapska, kineska i indijska kuhinja.
Ulice puno do kasnih sati
Noćni život u Bakuu je prilično šarolik. Ulice su pune do kasnih noćnih sati, a mnogobrojni kafići i klubovi garantiraju dobar provod.
Ipak, kada se sve sagleda, ne možete se oteti utisku da su Baku i Azerbejdžan iskoristili samo dio svog potencijala te da pune mogućnosti ovog grada tek trebaju biti ostvarene.
Jedna od ličnosti čiji spomenik i nazivi krase mnoge institucije i mjesta u Bakuu je veliki pjesnik Nezami Gandžavi (Nizami Ganjavi). On se smatra najvećim pjesnikom romantične epike u perzijskoj književnosti. On je perzijskoj epici donio kolokvijalni i realistični stil. Njegova zaostavština je naširoko cijenjena i zajednička je za Afganistan, Azerbejdžan, Iran, region Kurdistan i Tadžikistan.
Upravo po Nezamiju Gandžaviju ime nosi centar koji organizira Global Baku Forum, na kojem učestvuju mnoga ugledna svjetska politička imena.
