U sklopu obilježavanja sedmice Crvenog križa u novim prostorijama ovog najstarijeg Udruženja u Velikoj Kladuši u čast njegovog osnivača održan je okrugli sto na temu: Mjesto i uloga Hadži Hasana ef. Rizvića (1876-1939) u kladuškoj kulturi sjećanja, pamćenja, šutnje, zaborava,…
Okrugli sto je organizirala Partnerska grupe Koncepta „Unaprijedimo Kladušu zajedno“, a prisustvovala mu je i porodica, odnosno potomci ef. Rizvića. Učešće su uzeli i predstavnici kladuškog Crvenog križa, sekretar Edin Šabanagić i predsjednik Šaćir Beha. Moderator Okruglog stola bio je prof. Samir Rizvić (1976), a rezultate dosadašnjih istraživanja na ovu temu prezentovali su prof. Ismet Mustedenagić i Ramo Hirkić.
Nakon pozdravne dobrodošlice domaćina Edina Šabanagića, sekretara Cevenog križa Velike Kladuše, koji je podsjetio na sedmicu Crvenog križa, njeno obilježavanje, sadržaje,… zahvalnost svima koji su doprinijeli izgradnji ove zgrade u kojoj se našlo mjesta i za Crveni križ, dodao je: „Zbilja, nema više potrebe ni smisla objašnjavati mjesto i ulogu Crvenog križa u civilizacijskom razvoju neke sredine, već se trebamo fokusirati da ovo Udruženje što efikasnije obavlja svoju misiju na dobrobit svih građana naše Općine“.
Molim vas da primite k znanju da je do ispravke godine rođenja došlo na osnovu uvida u kućnu listu od devetero osoba Hadži Hasana ef. Rizvića izdate od Matičnog ureda.
Godina navedena na nišanu (1844) u haremu Gradske džamije odnosi se na drugu osoba, vjerovatno Hasanova oca. Danas smo se okupili da ispunimo dužnost prema vlastitoj savjesti tako što ćemo otrgnuti od zaborava izuzetno važnu ličnost kladuške recentne povijesti koja je ostavila trajne tragove na kladuškom tlu- kazao je Ramo Hirkić.Ismet Mustedanagić govorio je o kulturi sjećanja i pomenuo kako je rekao, dvije najduhovnije porodice (Džanići i Rizvići) iz istog mjesta (Mala Kladuša), doseljene iz istog područja (susjedne Like).
Na osnovu dosadašnjih arhivskih pretraživanja osjećam posebno važnim napomenuti da ono što je bio Dzemaludin ef. Čaušević za Bosnu i Hercegovinu koncem 19. i početkom 20. stoljeća to je za Veliku Kladušu bio Hadži Hasan ef. Rizvić. Znamo da su bili velike patriote, reformatori, duhovne vođe, predvodnici brojnih vjerskih, obrazovanih, kulturnih procesa i povijesno važnih događaja. O detaljima bi mogao satima pričati. Danas kada i pokrećemo inicijativu o trajnom obilježavanju imena Hadži Hasana ef. Rizvića važno je imati na umu da se rodio, odrastao, školovao (medresu završio u Cazinu), djelovao,… u veoma složenim nepovoljnim prilikama velike neimaštine, siromaštva, oskudica, nepismenosti, izraženim otvorenim otporima, konfrontacijama…
Prvi se usprotivio prakticiranjima stranih jezika i počeo govoriti, objašnjavati,… na bosnskom maternjem jeziku. Velike napore imao je oko reformisanja mektebske poduke, napuštanja sibjan i prihvatanja naprednijeg ibtidalija koncepta! Bio je duboko uvjeren da nema napretka bez širenja obrazovanja, pismenosti,… Otvorio je prve čitaonice, donio prve knjige, uveo moderniju vjersku poduku,… Utemeljitelj je Crvenog križa 1924. godine u Velikoj Kladuši- rekao je profesor Mustedanagić.
On je pozvao članove familije Rizvić da još više i intenzivnije rade na dokompletiranju Rizvićeve biografije (porodično stablo, etimologija imena, kada i kako je putovao na hadždž...) Prof. Samir Rizvić se posebno osvrnuo na mjesne okolnosti, situaciju,… oko jezika, iseljavanja, tokom odlaska Osmanlija i dolaska okupatora 1878. godine.
Malo je opširnije objašnjavao rezultate svojih istraživanja kladuških prezimena (npr. Kurtića,…) i napomenuo da će malo detaljnije istražiti etimologiju Rizvića, Prisutne je na stolovima dočekao tekst Inicijative sa obrazloženjem, (trajno obilježavanje imena hadži Hasana ef. Rizvića, odnosno da neka od ulica ili ustanova nosi njegovo ime, Hasan ef. Rizvić), kopija iz Lista Behar od 15. januara 1905. sa potpisima 16-torice Krajišnika predvođenim Hadži Hasanom ef. Rizvićem koji su putovali u Sarajevo da bi privolili Redakciju Behara da objavi njihov demant na laži, klevete,… moralnih propalica.Ramo Hirkić je prisutne podsjetio na značaj kulture sjećanja općenito te pionirske pokušaje promocije kulture sjećanja u kladuškim (ne)prilikama.
