Od senzacionalnog povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću i krhke ravnoteže na Bliskom istoku i u Ukrajini, do društvenih ustanaka Generacije Z, kolosalnih ulaganja u umjetnu inteligenciju i rekordnih ekstremnih vremenskih pojava, deset događaja definiralo je godinu i oblikovalo međunarodnu scenu, ističući eru duboke neizvjesnosti i velikih transformacija.
Donald Trump, senzacionalni povratak
Nakon povratka u Bijelu kuću u januaru na drugi mandat, republikanac Donald Trump poduzeo je niz mjera u okviru svoje doktrine "Amerika na prvom mjestu", u velikoj mjeri koristeći izvršne naredbe, iako je pravosuđe blokiralo neke od njegovih odluka.
Prema riječima njegovih protivnika, Trump je, zanemarujući temeljna prava i podjelu vlasti, ciljao na političke rivale, slao jedinice Nacionalne garde u velike gradove pod kontrolom demokrata, pokušavao zastrašiti medije i borio se protiv programa raznolikosti i inkluzije. Također je provodio intenzivnu diplomatsku aktivnost, s različitim uspjehom.
Međutim, ankete pokazuju rastuće nezadovoljstvo među Amerikancima ekonomskim pitanjima, posebno troškovima života. Značajni gubici na lokalnim izborima doveli su njegovu stranku u krhku poziciju uoči predsjedničkih izbora na jesen 2026. godine.
Krhko primirje u Gazi
Američki pritisak doveo je do prekida vatre između Izraela i Hamasa, dvije godine nakon početka razornog rata u Pojasu Gaze, koji je izbio nakon neviđenog napada Hamasa 7. oktobra 2023. na izraelsku teritoriju.
Prekid vatre omogućio je djelimično povlačenje izraelskih trupa iz Gaze, razmjenu posljednjih talaca koji su držani živi u Gazi za Palestince zatvorene u Izraelu i povećan pristup humanitarnoj pomoći, koja je ipak i dalje daleko ispod potreba, prema podacima UN-a i nevladinih organizacija.
Izrael čeka povratak posljednjeg tijela taoca prije početka pregovora o drugoj fazi primirja, koja bi, prema američkom planu koji su odobrile UN, trebala dovesti do demilitarizacije Gaze. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao je da se nada da će ova faza početi "vrlo brzo", ali nasilje se nastavlja, a strane se međusobno optužuju za kršenje sporazuma.
Regionalne tenzije se nastavljaju izraelskim napadima na uporišta Hezbolaha u Libanu. Iran je također pogođen izraelskim i američkim napadima na svoja nuklearna postrojenja tokom 12-dnevnog rata u junu. U septembru je Izrael usmjerio napad na vođe Hamasa u neviđenom napadu u Kataru.
Teški napori za mir u Ukrajini
Povratak Donalda Trumpa na vlast označio je prve ozbiljne napore za okončanje ruske invazije na Ukrajinu, koja je započela u februaru 2022. godine.
Izjave američkog predsjednika oscilirale su između pohvala i kritika Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog. U februaru je Trump javno napao ukrajinskog predsjednika u Ovalnom kabinetu, optužujući ga za nedostatak zahvalnosti prema SAD-u.
Direktni razgovori između Rusa i Ukrajinaca u Istanbulu, kao i naknadni samit Trumpa i Putina na Aljasci, nisu donijeli nikakav opipljiv napredak ka miru. U oktobru je Washington najavio sankcije ruskom naftnom sektoru.
Međutim, međunarodni pregovori održani su krajem novembra na osnovu američkog nacrta, koji su Kijev i njegovi evropski saveznici prvobitno smatrali previše povoljnim za Moskvu. Nakon nove runde pregovora u decembru, Ukrajina je proglasila da je postignut "napredak", iako pitanje teritorija koje je okupirala Rusija ostaje u zastoju.
Na terenu, ruska vojska je nastavila svoje sporo napredovanje prema istoku, nakon što je u martu potpuno potisnula ukrajinske snage iz ruske pogranične regije Kursk. Moskva je intenzivirala napade na ukrajinsku energetsku i željezničku infrastrukturu, dok je Kijev ciljao naftna postrojenja u Rusiji.
Globalni trgovinski rat
Tvrdeći da trgovinski odnosi nisu povoljni za SAD, Donald Trump je najavljivao talas za talasom dodatnih tarifa na uvozne proizvode, koje su varirale u zavisnosti od zemlje ili regije porijekla. Također je uveo specifične tarife na strateške sektore poput čelika, aluminija i bakra.
Dok su pogođene zemlje razmatrale ili provodile mjere odmazde, započeli su žestoki pregovori koji su doveli do nekoliko sporazuma, uključujući sporazume s Evropskom unijom i, krajem oktobra, s Kinom, što je označilo početak primirja u sukobu koji je potresao globalnu ekonomiju.
Bilateralni pregovori s Kanadom obustavljeni su nakon reklame protiv protekcionizma koju je američki predsjednik smatrao uvredljivom.
Prisiljen da snizi troškove života za Amerikance, Trump je sredinom novembra pristao da ukine carine na neke prehrambene proizvode, poput kafe i uvozne govedine.
Novi papa: Lav XIV.
Dana 8. maja, u 69. godini života, Robert Francis Prevost postao je prvi američki papa, nakon smrti svog prethodnika Franje, čiji je bio savjetnik. Bijeli dim se dizao iznad Sikstinske kapele nakon kratke konklave koja je trajala manje od 24 sata.
Nasmijan i diskretan, rođen u Chicagu i smatran umjerenim kardinalom, Prevost je uzeo ime Lav XIV. Bivši misionar gotovo 20 godina u Peruu, čije je državljanstvo stekao, slijedi stope svog prethodnika s naglaskom na podršku siromašnima, imigrantima i zaštiti okoliša.
Istovremeno, dao je garancije i konzervativnim krugovima, dozvolivši povratak tradicionalne mise u Vatikan nakon tri godine ograničenja, dok je kratkoročno isključio zaređivanje žena i priznavanje istospolnih brakova.
Ustanci generacije Z
U Aziji, Africi i Latinskoj Americi, mladi ljudi generacije Z (mlađi od 30 godina) pojačali su proteste za poboljšanje životnih uslova i protiv ograničenja na društvenim mrežama ili korupcije elita.
Protestovali su u Peruu protiv rastuće nesigurnosti i političke klase, kao i u Maroku, gdje su vlasti pokrenule socijalne reforme, ali i krivične progone protiv preko 2.000 ljudi.
U drugim zemljama, nasilno ugušeni protesti pretvorili su se u otvorene izazove vlasti: nakon nemira u Nepalu, maoistički premijer KP Sharma Oli bio je prisiljen podnijeti ostavku.
Na Madagaskaru su protesti doveli do vojnog svrgavanja predsjednika Andryja Rajoeline. U Tanzaniji su mladi ljudi učestvovali u masovnim postizbornim protestima koji su zgnječeni u krvi. Piratska zastava iz mange "One Piece" postala je globalni simbol borbe protiv ugnjetavanja.
Kolosalna ulaganja u umjetnu inteligenciju
Tehnološki giganti i specijalizirani startupi troše sve vrtoglavije iznose na razvoj umjetne inteligencije. Prema Gartneru, očekuje se da će globalna potrošnja na umjetnu inteligenciju dostići oko 1,5 biliona dolara u 2025. godini, a premašiti 2 biliona dolara u narednoj godini.
Astronomske procjene vrijednosti dionica na berzi, pri čemu je Nvidia u jednom trenutku premašila 5 biliona dolara kapitalizacije, izazvale su strahove od spekulativnog balona.
Zabrinutost je pojačana slučajevima dezinformacija, optužbama za kršenje autorskih prava i masovnim otpuštanjima, posebno u Amazonu. U Kaliforniji, roditelji tinejdžera koji je izvršio samoubistvo optužili su ChatGPT da to podstiče, što je dovelo do strožeg roditeljskog nadzora i usvajanja zakona kojim se regulišu chatbotovi.
Spektakularna pljačka u Louvreu
Dana 19. oktobra, lopovi obučeni kao radnici ušli su u Muzej Louvre usred bijela dana, koristeći lift u pokretu i razbivši prozor. Ukrali su krunske dragulje vrijedne procijenjenih 88 miliona eura za samo osam minuta.
Tokom bijega na skuteru, kruna carice Evgenije pala je i pronađena je oštećena. Incident je šokirao svijet i istakao ozbiljne nedostatke u obezbjeđenju najpoznatijeg muzeja na planeti. Četiri osobe su optužene, ali plijen još nije pronađen.
Američki napadi na Karibima i Pacifiku
Od augusta, Washington je rasporedio velike vojne snage u blizini Venecuele, navodno radi borbe protiv trgovine drogom u Sjedinjene Američke Države. Višestruki napadi na Karibima i Pacifiku na brodove za koje se sumnja da prevoze drogu usmrtili su oko 100 ljudi, što postavlja pitanja o legalnosti operacija.
Caracas ove akcije vidi kao izgovor za svrgavanje predsjednika Nicolása Madura i pljačku naftnih rezervi. SAD su proglasile "potpunu blokadu" sankcioniranih tankera i ponudile nagradu od 50 miliona dolara za Madurovo hapšenje.
Zapisi o ekstremnim klimatskim pojavama
Smrtonosne poplave, snažne oluje... Ekstremni fenomeni su se povećali u učestalosti i intenzitetu zbog klimatskih promjena, tvrde naučnici.
Ciklon Melissa opustošio je čitave regije Jamajke i poplavio Haiti i Kubu. Filipine je pogodilo nekoliko tajfuna zaredom, dok su Vijetnam, Šri Lanka i Indonezija pretrpjeli tešku štetu i gubitke života.
U Evropi su šumski požari dostigli rekordne nivoe tokom ljeta. U SAD-u su požari izazvani udarima groma doveli do zatvaranja sjevernog dijela Velikog kanjona u Arizoni do kraja turističke sezone.
