Bosna i Hercegovina pred vratima SEPA-e: 100 miliona razloga da politika prestane kočiti građane
Bosna i Hercegovina je jedna od rijetkih evropskih zemalja koja se još uvijek nalazi izvan SEPA područja – jedinstvenog prostora plaćanja u eurima. Ta činjenica ne zvuči dramatično dok se ne pretoči u brojke: zbog skupih prekograničnih transakcija BiH godišnje gubi oko 100 miliona eura na bankarskim naknadama. Novac koji ne nestaje u nekom apstraktnom sistemu, već direktno iz džepova građana, privrede i dijaspore.
Pristupanje SEPA-i značilo bi da se plaćanja prema evropskim zemljama obavljaju brže, jednostavnije i višestruko jeftinije. Za zemlju u kojoj se oko 80 posto uvozno-izvoznih transakcija odvija upravo sa državama EU, računica je više nego jasna. Ovo nije pitanje luksuza ili tehnološkog prestiža, već elementarne ekonomske racionalnosti.
Poseban značaj SEPA ima za bosanskohercegovačku dijasporu, koja godišnje u zemlju pošalje najmanje šest milijardi konvertibilnih maraka – oko deset posto bruto domaćeg proizvoda. Danas se taj novac opterećuje visokim naknadama, sporim transferima i nepotrebnim bankarskim barijerama. Ulaskom u SEPA, slanje novca iz evropskih zemalja postalo bi gotovo jednako jednostavno kao domaći transfer, što bi imalo direktan i opipljiv efekat na standard građana.
Paralelno s tim, domaći platni sistem ulazi u novu fazu kroz uvođenje instant plaćanja. Riječ je o suštinskoj promjeni načina na koji novac cirkuliše unutar zemlje. Umjesto čekanja radnih dana, sati obrade i famoznog „leganja“ plate ili penzije, transferi bi se odvijali u realnom vremenu – 24 sata dnevno, svih sedam dana u sedmici, uključujući vikende i praznike. Novac bi s računa na račun stizao za nekoliko sekundi.
Dodatna promjena leži u činjenici da platni promet više neće biti isključivo domen banaka. Ulazak fintech kompanija otvara prostor za konkurenciju, inovacije i niže cijene usluga. Za građane to znači više izbora, modernije usluge i manju zavisnost od skupih bankarskih procedura. Za privredu – posebno mala i srednja preduzeća – to znači brži tok novca i manji operativni troškovi.
Posebno važan aspekt instant plaćanja jeste njegov utjecaj na manje sredine i ruralna područja. Kako se banke povlače iz manjih gradova zbog visokih troškova poslovanja, digitalna plaćanja postaju jedina realna alternativa. Instant sistemi omogućavaju da ljudi obavljaju finansijske transakcije bez putovanja u veće centre, čime se smanjuju troškovi i povećava dostupnost finansijskih usluga.
I SEPA i instant plaćanja su, suštinski, tehnička i zakonodavna pitanja. Ne traže ideološke rasprave, nacionalne blokade niti politička nadmudrivanja. Traže samo da entitetski i državni parlamenti usvoje neophodne zakone. Upravo tu leži problem.
Bosna i Hercegovina ima rijetku priliku da jednim potezom olakša život građanima, rastereti privredu i napravi konkretan iskorak ka Evropskoj uniji – ne deklarativno, već kroz novčanike ljudi. Ako i ova reforma zapne u političkim ladicama, onda više neće biti dileme da li je problem u procedurama, već u potpunom odsustvu odgovornosti prema onima koje ta politika formalno predstavlja.
SEPA i instant plaćanja nisu evropski hir. To su test zrelosti sistema. I ogledalo u kojem će se vrlo jasno vidjeti kome je zaista stalo do građana, a kome isključivo do blokada.
