Razgovarali smo sa Anesom Agović, koordinatoricom Globalne inicijative protiv transnacionalnog organiziranog kriminala za BiH, te članicom radne grupe za izradu Strategije i Akcionog plana za sprečavanje i suzbijanje zloupotrebe opojnih droga u Kantonu Sarajevo o kriminalu u BiH, gdje odlazi prljavi novac, koji su to najveći izazovi i možemo li se boriti protiv kriminala te koliko je snažna veza između politike i kriminala.
Etto.ba: Gdje to odlazi prljavi novac u BiH?
Anesa Agović: Prljavi novac iz BiH dijelom ostaje u BiH kroz razne vrste ulaganja ili pranja novca kroz daljnje finansijske transakcije i kanale. Drugi dio novca uglavnom se prelijeva u susjedne države i svjedoci smo prema nekim optužnicama da se novac opran u BiH investira u pojedine vrste biznisa (naročito ulaganjem u kupovinu firmi ili u nekretnine i biznis u turizmu) u Hrvatskoj, Crnoj Gori i Srbiji, ali i u Sloveniji, pa čak i u drugim državama EU, ali u znatno manjoj mjeri zbog jakih mehanizama provjere porijekla novca.
Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI-TOC) je kroz prethodno objavljene izvještaje ukazala na određene manjkavosti i nedostake rada institucija u praksi, s obzirom da je jako važno pratiti trendove, uzimajući u obzir da se kriminalci uvijek trude da budu dva koraka ispred policijskih i sigurnosnih agencija. Svakako da ukorijenjena korupcija u našem društvu, kao i prisutna korupcija među redovima ovih agencija mnogo više otežava rad, te samo procesuiranje kriminalaca. Pitanje pokretanja istraga protiv sistemske korupcije je ono na čemu će se sigurno insistirati i u budućnosti, posebno u sklopu procesa pridruživanja EU. Osim toga i javnost i građani očekuju da se taj problem počne procesuirati, a ne da odgovornost imaju „mali ljudi“ i za sitne prekršaje.
Vlasti takođe treba da daju prioritet pronalaženju optimalnih rješenja i razmotre implementaciju efikasnih mehanizama za sprovođnje iskoordiniranih paralelnih istraga. Jedan od zaključaka kroz naš rad jeste da uloga nevladinih organizacija, privatnog sektora i medija može biti mnogo veća u doprinosu sprječavanja pranja novca.
Etto.ba: Šta je to što su najveći izazovi kad je u pitanju kriminal u BiH?
Anesa Agović: Najveći izazovi po pitanju kriminala u BiH se ogledaju u činjenici da BiH nema jedinstvenu policiju na nivou države te na taj način i borba protiv kriminala ne može biti na potrebnom nivou jer nedostaje efektnosti i operativnosti. Osim toga prema različitim izvještajima, procjenama međunarodnih organizacija koje su angažovane u BiH te prema analizama EU, jedan od glavnih izazova u borbi protiv organizovanog kriminala je neefikasnost pravosuđa u BiH.
Ne manje važan izazov je i korupcija u sigurnosnim i pravosudnim strukturama na svim nivoima u BiH, što su dokazale mnoge presude, ali i afere, kao i podignute optužnice protiv visokopozicioniranih pripadnika sigurnosnih, policijskih i pravosudnih institucija. Prilikom intervjuisanja za potrebe naših istraživanja vrlo često pripadnici policijskih i sigurnosnih agencija napominju korupciju među svojim redovima, što je posebno izraženo kroz uticaj politike.
Važno je napomenuti i strateško unapređivanje osoba koje radi dobro na svojim pozicijama, kroz prebacivanje na više radno mjesto u drugi grad ili općinu ( na primjer iz Sarajeva u Mostar, ili Banja Luku, i sl.), kako upravo na prethodnom radnom mjestu ne bi više radio tako dobar posao. Ovo se radi kako bi se onemogućio rad ljudi koji su posvećeni i žele raditi svoj posao, a pri tome narušavaju određene dogovore njihovih nadređenih sa političarima i/ili kriminalcima.
Etto.ba: Politika i kriminal? Postoji li veza?
Anesa Agović: Presude u više slučajeva korupcije, kao i trenutni procesi pred sudovima u BiH jasno potvrđuju vezu između političara i organizovanog kriminala i korupcije. U jednom momentu su vođeni sudski procesi protiv ministra sigurnosti BiH, premijera F BiH, direktora OSA BiH, a osim toga vođeni su i vode se sudski procesi protiv više entitetskih i kantonalnih zvaničnika, načelnika opština i drugih političkih dužnosnika.
Etto.ba: Zakonski okvir kojim se uređuje pitanje kriminala? Slabosti? Dobre strane? Ohrabruju li počinioce na kriminal?
Anesa Agović: Generalno ne možemo reći da zakonska regulativa utiče na efikasnost borbe protiv kriminala, ali je problem što se i postojeći zakoni ne primjenjuju adekvatno, naročito kada se uzmu u obzir blage presude i mogućnost otkupa kazne. Uz pojedine advokate koji koriste i najmanje pravne nejasnoće, kriminalci često nađu put kako da izbjegnu sankcionisanje adili veće zatvorske kazne, što sigurno može ohrabriti neke kriminalce da ne odustanu od nezakonitih aktivnosti.
Etto.ba: Mogu li se nadležne institucije nositi sa kriminalom u BiH?
Anesa Agović: Kada pogledamo broj uposlenih u ministarstvima i drugim institucijama koje su odgovorne za borbu protiv kriminala onda bi trebalo da se podrazumijeva da imamo kapacitete da se borimo kao država. Međutim, rezultati i broj počinjenih kriminalnih djela to ne ilustruju, naprotiv još uvijek je BiH po broju najtežih kriminalnih djela i po korupciji u samom vrhu na Zapadnom Balkanu, a time i u Evropi. Prema Globalnom indeksu organizovanog kriminala koji ocjenjuje komponentu kriminaliteta i otportnosti na kriminal, Bosna i Hercegovina je rangirana kao 8. zemlja od 44 u Evropi po kriminalitetu, dok je predzadnja zemlja po otpornosti na kriminal. Globalni indeks organizovanog kriminala je objavljen od strane Globalne inicijative u septembru 2023. godine.
Etto.ba: Kriminal u BiH? Trendovi?
Anesa Agović: Trendovi kriminala u BiH su slični kao i u regionu, što znači da je trgovina drogom najunosnija kriminalna aktivnost i ona je sve više zastupljena čak i u manjim sredinama. Ogromne količine novca dolaze iz krijumčarenja i trgovine droge, a Bosna i Hercegovina je i ranije bila tranzitna ruta, dok je zadnjih godina sve veći procenat droge koji ostaje u Bosni i Hercegovini.
U posljednjih deset godina aktualizirana je ruta krijumčarenja kokaina iz Južne Amerike preko Zapadnog Balkana, prema Evropskoj uniji, što je svakako vidljivo iz slučajeva Sky aplikacije. Ta vrsta organizovanog kriminala za sobom povlači i druge vrste ili se nadovezuje na njih, to su krijumčarenje ljudi, trgovina ljudima, krijumčarenje oružjem, a u zadnje vrijeme u porastu su i cyber i ekološki, kao i finansijski kriminal.
Etto.ba: Koliko nas u borbi protiv kriminala koči politčko ustrojstvo u BiH? Postoji li saradnja među entitetima, kantonima?
Anesa Agović: Komplikovani politički sistem umnogome otežava efikasnu borbu protiv kriminala, osim toga i politička korupcija i nepotizam utiču na postavljanje ključnih ljudi u policijske agencije po političkoj liniji, čime se gubi kvalitet. Saradnja među policijskim agencijama u BiH je zadovoljavajuća, naročito u težim oblicima kriminala, ali po pitanju nekih istraga u koje su umiješani političari ta saradnja nije na potrebnom nivou.
Etto.ba: BiH i međunarodnii kriminal? Kakvu ulogu imamo? Koliko sarađujemo sa međunarodnim agencijama i organizacijama?
Anesa Agović: BiH je svakako na prostoru koji je zanimljiv za razna krijumčarenja i kriminalne aktivnosti te je međunarodni kriminal itekako prisutan u našoj državi. Presude Suda BiH su to potvrdile u više slučajeva gdje dokazana saradnja između kriminalnih grupa iz BiH sa kriminalnim grupama u regionu, EU, pa čak i sa kriminalnim grupama iz Južne Amerike. Kriminalne grupe iz BiH ipak nisu na tom organizacionom nivou, niti imaju jaku strukturu kao kriminalne grupe iz Srbije i Crne Gore, tako da je njihova uloga u međunarodnom kriminalu uglavnom posrednička.
Etto.ba: Eko kriminal u BiH?
Anesa Agović: Ekološki kriminal u BiH nije toliko prisutan u javnosti kao tema, pa tako možemo reći da i pravosudne i policijske agencije na daju prioritet u radu ovoj vrsti kriminala. Ipak u zadnje vrijeme, prije svega zahvaljujući aktivistima, medijima i žrtvama ekološkog kriminala i u BiH se mjenjaju stvari, te se vode istrage u nekim slučajevima ekološkog kriminala. Ovdje se pokazalo da ima prostora i za aktivnije djelovanje NVO i lokalne zajednice kako bi javnost bila bolje informisana o opasnosti od eko kriminala i posljedicama istoga.
