Kada Donald Tramp kao kandidat za predsjednika SAD razmatra ideju da prizna rusku aneksiju Krima kao dio mogućeg mirovnog sporazuma, ne radi se samo o još jednoj nepromišljenoj političkoj provokaciji. Ulog je daleko veći – od mogućeg urušavanja višedecenijskog međunarodnog poretka do potpunog poništavanja pravne borbe protiv ruske agresije i ratnih zločina.
Krim, ukrajinsko poluostrvo koje je Rusija brutalno okupirala 2014. godine, nikada nije legalno postao dio Ruske Federacije. Međunarodne sudske presude, rezolucije Ujedinjenih nacija i izvještaji o sistemskim kršenjima ljudskih prava ukazuju na jednu stvar: riječ je o ilegalnoj okupaciji, nasilnoj aneksiji i flagrantnom kršenju Povelje UN-a.
Ali priznanje takve otimačine, kako upozoravaju međunarodni pravni stručnjaci, moglo bi zauvijek promijeniti temeljno pravilo globalne politike: da se granice ne mijenjaju silom. I ne samo to – ono bi legitimiziralo rusku represiju nad ukrajinskim stanovništvom Krima, uključujući deportacije, prisilna državljanstva i nestanke političkih protivnika.
Krim kao pravna linija fronta
Za Ukrajinu i međunarodne pravne stručnjake, pravna borba za Krim je ključna. Presuda Evropskog suda za ljudska prava iz 2021. jasno je utvrdila da je Rusija odgovorna za teška kršenja ljudskih prava na Krimu – od mučenja do nestanaka – i da je kontrolu nad poluostrvom preuzela silom, ne referendumom kako Moskva tvrdi.
„Ako bi SAD priznale Krim kao dio Rusije, srušio bi se cijeli pravni temelj optužbi protiv Moskve“, upozorava Darja Sviridova, pravnica s Krima. Takav potez bi, pravno gledano, učinio da deportacije i represivne mjere Rusije više ne budu zločini – već unutar-suverenitetne radnje države.
To ne bi pogodilo samo Ukrajince. Otvorilo bi vrata svakoj regionalnoj sili da po uzoru na Rusiju pokuša „uzeti“ teritoriju – od Kine koja prijeti Tajvanu, do mogućih sukoba u Africi i Aziji. Tramp bi, upozoravaju stručnjaci, bio tvorac presedana koji kaže: „Ako si dovoljno jak, možeš.“
Priznanje Krima kao simbol kraja međunarodnog prava
Ne bi samo pravna borba bila izgubljena. Priznanje Krima značilo bi i priznanje svih akata koje je Rusija od tada sprovela na poluostrvu – od militarizacije regije do sistemskog uvođenja represije nad nesaglasnim stanovništvom.
„U tom trenutku više ne govorimo o okupaciji. Govorimo o priznavanju legitimiteta neprijateljske sile nad tuđom teritorijom“, objašnjava Jan Vuters, profesor međunarodnog prava.
U praktičnom smislu, to bi otvorilo vrata i povratku zapadnih firmi na Krim, zaobilaženju sankcija, jačanju ruske kontrole i potpunom potkopavanju međunarodne izolacije Moskve.
Trampov zaokret i američko saučesništvo
Donald Tramp, koji je već pokazao sklonost ka flertovanju s Putinom i negiranju međunarodnih obaveza SAD, povukao je SAD iz nekoliko važnih međunarodnih pravnih inicijativa i pokazao spremnost da stane na stranu agresora. Njegov eventualni povratak u Bijelu kuću i moguća odluka da "zamijeni mir za Krim" bila bi – kako kažu u Ukrajini – izdaja pravde, istine i svih žrtava ruske agresije.
„Za nas, agresija je počela 2014. godine, ne 2022.“, jasno poručuje Anton Korinevič, ukrajinski ambasador za specijalne misije. A upravo ta činjenica – da je rat počeo aneksijom Krima – čini potencijalno priznanje ove teritorijalne otimačine ne samo opasnim, već i moralno nepodnošljivim.
Ko će platiti cijenu kompromisa?
Prvi koji bi osjetili posljedice Trampove politike bili bi upravo oni koji i dalje žive pod ruskom okupacijom. Politički zatvorenici, novinari, krimski Tatari, aktivisti – svi oni koji se svakodnevno bore protiv represije na Krimu izgubili bi pravnu zaštitu, međunarodnu podršku i posljednju nadu da će njihova borba biti prepoznata kao pravedna.
„Priznanje Krima kao ruskog teritorija nije ustupak za mir – to je poklon agresoru“, zaključuje Nariman Dželjal, bivši zatvorenik s Krima, danas ambasador Ukrajine u Turskoj.
Ako Tramp i SAD popuste i legalizuju ono što međunarodno pravo naziva zločinom, svijet neće dobiti mir – dobiće novi haos. I svaki budući diktator koji poželi komad tuđe zemlje znaće da mora samo jedno: biti dovoljno moćan da ga uzme. Sve ostalo će, ako Tramp pobijedi, odraditi “mirovni pregovori”.
