Više od stotinu mještana vareških naselja Daštansko i Pržići testirano je na prisustvo olova u krvi, a zabrinutost raste s obzirom na rezultate koji su pokazali da 44 osobe imaju olovo u krvi, dok je kod 17 koncentracija iznad graničnih vrijednosti.
Mještani zahtijevaju hitnu reakciju nadležnih i poduzimanje konkretnih koraka za zaštitu zdravlja, dok Općina Vareš, u skladu s Akcijskim planom, provodi određene mjere. Tačan izvor kontaminacije još uvijek nije utvrđen, a rezultati laboratorijskih analiza novih testova se čekaju.
“Zahtijevamo da se uspostavi čist zrak i jedna čista sredina”, poručio je Ivo Dusper, predsjednik Mjesne zajednice Mir.
Naselja se nalaze u blizini deponije industrijskog otpada rudnika olova, baruta i cinka, a mještani ističu da svakodnevni prolazak kamiona koji prevoze otpad dodatno ugrožava okolinu. “Najveći uzročnik je prašina, prašina i blato koje se iznose na javne puteve, vozila se ne peru”, kaže Mario Mirčić, predsjednik Mjesne zajednice Pržići.
Vijest o prisustvu olova izazvala je zabrinutost i među ostalim građanima Vareša. “Vjerovatno je taj broj i veći, ali pokazat će analize. Strahujem kad teretni kamioni prolaze sa rudnika ili sa Rupica odozgo i kad vjetar puše i prašina se spušta i od toga čovjek može da se zarazi”, navodi jedan mještanin.
Općina Vareš je u okviru Akcijskog plana zdravstvene zaštite poduzela niz mjera, uključujući uzorkovanje vode, mlijeka domaćih životinja i poljoprivrednih kultura, kao i analizu zraka na nekoliko lokacija. “Dosadašnji nalazi vode i mlijeka nisu pokazali prisustvo olova, rezultate uzorkovanja poljoprivrednih kultura očekujemo u narednom periodu”, rekla je Velida Džafo, sanitarna inspektorica u Općini Vareš.
Struka upozorava da izloženost olovu može imati ozbiljne posljedice, posebno kod osjetljivih kategorija poput djece. Savremena medicina ističe da ne postoji “sigurna” doza olova u organizmu i da je njegovo izbacivanje iz tijela moguće samo uz uklanjanje izvora kontaminacije.
Ekolozi upozoravaju da takozvano “zeleno rudarenje” često ne donosi stvarne koristi lokalnim zajednicama. “Moramo mijenjati zakone i shvatiti da prirodna bogatstva Zeničko-dobojskog kantona pripadaju svim građanima BiH, a ne samo pojedincima”, naglašava Davor Šupuković, sekretar Udruženja građana ‘Fojničani’ Maglaj.
Za mještane Daštanskog i Pržića ostaje strpljenje i nada da će nadležni reagovati na vrijeme, jer je borba za zdravlje, u ovom slučaju, pitanje života i budućnosti cijele zajednice.
