Prema američkim zvaničnicima, ova koncentracija omogućava SAD-u da se odluči za produženu, višednevnu ili čak višesedmičnu zračnu kampanju protiv Irana, umjesto za jedan udar poput operacije "Midnight Hammer" u junu, koja je ciljala tri iranska nuklearna postrojenja.
Sjedinjene Američke Države šalju značajan broj borbenih aviona i pratećih sredstava na Bliski istok, okupljajući najveće zračne snage u regiji od invazije na Irak 2003. godine.
Washington tvrdi da je spreman poduzeti mjere protiv Irana, ali Donald Trump nije odlučio hoće li narediti udare ili, ako hoće, hoće li cilj biti ograničavanje već oslabljenog nuklearnog programa Teherana, neutralizacija njegovog raketnog arsenala ili čak destabilizacija režima. Posljednjih dana, Sjedinjene Države su premjestile napredne borbene avione F-35 i F-22 na Bliski istok, prema podacima praćenja leta i američkom zvaničniku kojeg je citirao Wall Street Journal.
Drugi nosač aviona, opremljen jurišnim avionima i elektronskim ratovanjem, također se kreće prema regiji. Avioni za komandu i kontrolu, ključni za koordinaciju širokih zračnih operacija, već su na putu, dok su dodatni sistemi protuzračne odbrane već raspoređeni posljednjih sedmica. Prema američkim zvaničnicima, ova koncentracija omogućava SAD-u da se odluči za produženu, višednevnu ili čak višesedmičnu zračnu kampanju protiv Irana, umjesto jednog udara poput operacije "Midnight Hammer" u junu, koja je ciljala tri iranska nuklearna postrojenja.
Scenariji koji se razmatraju
Američki i iranski zvaničnici sastali su se ove sedmice u Ženevi radi pregovora o obogaćivanju uranijuma. Glasnogovornica Bijele kuće Caroline Levitt izjavila je da je postignut "određeni napredak", ali je napomenula da "još uvijek ima dug put pred sobom po nekim pitanjima". Očekuje se da će Iran u narednim sedmicama predstaviti detaljniji prijedlog. Trump je upoznat s vojnim scenarijima koji su mu na raspolaganju. To uključuje kampanju ciljanih napada na desetine iranskih političkih i vojnih ličnosti, s krajnjim ciljem svrgavanja režima, kao i zračne napade ograničenih razmjera na nuklearna i balistička raketna postrojenja. Procjenjuje se da će oba scenarija zahtijevati operaciju od nekoliko sedmica.
Američki predsjednik je izjavio da preferira diplomatsko rješenje, koje bi - ako u potpunosti ispuni američke zahtjeve - uključivalo okončanje iranskog nuklearnog programa, demontiranje njegovih regionalnih paravojnih mreža i demontiranje balističkih raketa. Međutim, Teheran vjerovatno neće prihvatiti ovaj posljednji uslov, jer su rakete ključna prepreka s obzirom na njegovu ograničenu zračnu moć.
Netanyahu poziva na pojačani vojni pritisak
Navodno neki savjetnici, kao i strani lideri poput izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, pozivaju Trumpa da poveća vojni pritisak kako bi iznudio više ustupaka. Izrael posebno traži prekid iranske proizvodnje balističkih raketa.
Iako nisu raspoređena sva sredstva koja bi se mogla koristiti u potencijalnoj operaciji, strateški bombarderi B-2 mogli bi djelovati direktno iz Sjedinjenih Država ili iz britansko-američke baze na Diego Garciji u Indijskom okeanu. Trump je nagovijestio da bi se mogla koristiti i zračna baza Fairford u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Uprkos američkoj superiornosti u tehnologiji prikrivanja i preciznom oružju, Iran zadržava sposobnosti za odmazdu, uključujući značajan arsenal raketa koje mogu ciljati američke baze i saveznike u regiji, kao i sposobnost blokiranja plovidbe u Hormuškom moreuzu.
Vojni analitičari kažu da bi povećano američko prisustvo moglo djelovati odvraćajuće, ali neki zvaničnici izgledaju pesimistično da će Teheran u potpunosti prihvatiti američke zahtjeve. Umjesto toga, mogao bi tražiti privremenu obustavu aktivnosti obogaćivanja, nadajući se promjeni političke ravnoteže u Sjedinjenim Državama.
Istovremeno, američko ratno zrakoplovstvo premjestilo je desetine aviona u baze u Jordanu i Saudijskoj Arabiji, dok se nosač aviona USS Abraham Lincoln i grupa pratećih brodova već nalaze u regiji. Drugi nosač aviona, USS Gerald R. Ford, također se kreće prema Bliskom istoku.
Uprkos značajnom pojačanju, trenutno raspoređivanje ostaje manje nego u operacijama iz 1991. i 2003. godine. Trenutne okolnosti su drugačije, jer nije planirana kopnena intervencija niti velika međunarodna koalicija.
Revolucionarna garda prijeti zatvaranjem Hormuškog moreuza.
U međuvremenu, visoki iranski vojni zvaničnik izjavio je u četvrtak da je Revolucionarna garda spremna preuzeti kontrolu ili zatvoriti Hormuški moreuz "što je prije moguće" ako joj se to naredi.
Istog dana, iranski državni mediji izvijestili su o završetku vojne vježbe pod nazivom "Pametna kontrola Hormuškog moreuza", koju su od ponedjeljka provodile pomorske snage Korpusa islamske revolucionarne garde.
Vježba je provedena pod nadzorom šefa Revolucionarne garde, Mohammada Pakpoura, a poklopila se s drugom rundom indirektnih pregovora između Irana i Sjedinjenih Država u Ženevi, kao i eskalacijom vojnih prijetnji iz Washingtona.
Komandant mornarice Revolucionarne garde, Ali Reza Tangsiri, rekao je da je "naše obavještajno praćenje Hormuškog moreuza neprekidno, 24 sata dnevno, na površini, ispod površine i u zraku".
"Ako se izdaju naređenja, mornarica Korpusa islamske revolucionarne garde će preuzeti kontrolu nad moreuzom ili ga zatvoriti što je prije moguće. Siguran prolaz neborbenih plovila je zagarantovan, ali će se na svaku prijetnju odgovoriti odlučnim odgovorom", dodao je.
Hormuški moreuz je jedan od najvažnijih pomorskih koridora na svijetu, kroz koji prolazi oko 20% globalnog naftnog prometa.
Prema iranskoj novinskoj agenciji Mehr, vježbe su "poslale jasnu poruku da je Iran u potpunosti spreman da snažno odgovori na svaku neprijateljsku akciju".
Agencija je saopštila da su se vježbe fokusirale na "kontinuirano prikupljanje obavještajnih podataka, brzi odgovor, upotrebu modernih sistema naoružanja i inteligentnu kontrolu Hormuškog moreuza", demonstrirajući "sposobnost Irana da vrši efikasno odvraćanje na najosjetljivijoj morskoj ruti na svijetu".
Također je napomenuo da su, s ograničenim učešćem Rusije i Kine u nekim dijelovima, vježbe dobile "međunarodnu dimenziju".
