Administracija Donalda Trumpa iznijela je prijedlog mirovnog rješenja za Ukrajinu koji nadilazi klasično primirje i postavlja temelje za ogroman ekonomski paket vrijedan stotine milijardi dolara. Plan uključuje strateške investicije, obnovu ključnih sektora i otvaranje novih poslovnih prilika, s posebnim naglaskom na projekte koji donose korist američkim i globalnim korporacijama.
U središtu kontroverze nalazi se ideja da se stotine milijardi dolara zamrznute ruske imovine iskoriste kao kapital za obnovu Ukrajine, ali i za projekte u kojima bi profit dijelile strane investicijske kompanije i američki biznisi. Posebno sporan segment predviđa da se 100 milijardi dolara ruske zamrznute imovine koristi za projekte u Ukrajini pod američkim nadzorom, dok ostatak sredstava ide u zajedničke projekte SAD-a i Rusije.
Jedan od primjera koji privlači pažnju eksperata jeste nuklearna elektrana Zaporižžja, gdje bi se mogla graditi nova infrastrukturna rješenja, uključujući veliki podatkovni centar koji koristi vlastitu energiju. Takvi projekti otvaraju vrata američkim tehnološkim i finansijskim kompanijama da uključe vlastiti kapital i tehnologiju.
Pored zamrznute imovine, plan uključuje i imovinu ruske naftne kompanije Lukoil, koja je pod zapadnim sankcijama prisiljena prodati rafinerije, naftna polja i distributivne mreže po znatno nižim cijenama. Ova imovina, procijenjena na oko 22 milijarde dolara, mogla bi završiti u rukama stranih investitora gotovo simbolično.
Evropski partneri već dugo upozoravaju na rizike takvog pristupa. Oni ističu da oslobađanje ili preuređenje ruske imovine ne smije služiti ponovnom uvozu ruske energije ili interesima korporacija, već isključivo jačanju Ukrajine i njenoj obnovi. Kritičari tvrde da Trumpov plan pomjera fokus sa teritorijalnog integriteta i sigurnosti Ukrajine na ekonomske interese transatlantskih igrača.
“Trumpovski mir nije samo vojno primirje. To je shema u kojoj američki investitori i oligarhi postaju dio procesa rješavanja sukoba, što dovodi u pitanje primarno političko vođstvo i dugoročnu stabilnost regiona,” tvrde evropski diplomati.
Debata sada traje oko ključnog pitanja: može li mirovni plan zaista balansirati političko liderstvo i ekonomske interese velikih investitora, ili se ovim pristupom stvara okvir za nove globalne preraspodjele bogatstva i uticaja nad strateškim resursima?
Jedno je sigurno – rješenje ukrajinskog sukoba više nije pitanje samo oružja i granica. Milijarde dolara i način na koji će se njima upravljati postaju ključni element budućeg mira, a ekonomski interesi SAD-a, EU i Rusije sve više oblikuju strategiju obnovljene sigurnosti i razvoja u regionu.
