Pod neprestanim pritiskom sankcija i zatvorenih vrata finansijskih institucija, porodica Dodik suočava se sa snažnim efektima američkih kaznenih mjera koje doslovno brišu njene kompanije iz ekonomskog sistema BiH.
Kompanije koje stoje iza Dodikovih nasljednika, Gorice i Igora, kao i bliskih saradnika, počinju osjećati posljedice nakon zatvaranja računa i opomena međunarodnih bankarskih institucija.
Iako pravno banke nisu u obavezi da slijede američke sankcije, poslovna strategija izbjegavanja rizičnih klijenata sve više poprima oblik moralnog i operativnog imperativa. Takva politika nudi priliku bankama da izbjegnu moguće kazne i očuvaju reputaciju na globalnoj sceni. Nedavna posjeta Anne Morris, v.d. pomoćnika sekretara za finansije SAD, samo je dodatno pojačala intenzitet sankcija, sa jasnim upozorenjem da banke, kako lokalne tako i međunarodne, rizikuju kazne ukoliko omoguće poslovanje pojedincima ili subjektima koji su pod američkim sankcijama. Morris nije ostavila prostora za "pragmatične" politike – bankama je jasno stavljeno do znanja da ne postoji fleksibilnost kada su u pitanju sankcionisani entiteti.
Nove kompanije, isti problemi
U pokušaju da zaobiđu sankcije i osiguraju nesmetano poslovanje, porodica Dodik osniva nove kompanije, kao što su "Zelena jabuka" i "Best Service", nakon što su starim firmama ugašeni računi. Međutim, čak i te kompanije ostaju bez finansijske podrške. Centralna banka BiH je 31. oktobra objavila izvještaj koji otkriva da novoosnovane firme porodice Dodik trenutno nemaju ni jedan aktivan bankovni račun, što ih praktično stavlja u poslovnu paralizu. Čak tri različite banke, uključujući i veliku Raiffeisen banku, povukle su svoje usluge u razdoblju od septembra do oktobra.
Bez računa, kompanije su doslovno blokirane – poslovanje je nemoguće, a Dodikova porodica očajnički pokušava pronaći način da probije blokade. Ironično, one iste kompanije koje su osnovane s ciljem da "zaobiđu" sankcije i nastave biznis sada su samo još jedna stepenica dublje u problemima. Slično se dešava i sa drugim novoosnovanim kompanijama poput "Nimbus Innovations" i "Elpring", koje su nastale nakon gašenja Sirius 2010 i Kaldere – subjekata koji su također pali pod sankcije.
Sankcije bez "izlaza za nuždu": Američka poruka Dodiku i bankama
Američka ambasada u BiH dodatno je potvrdila da je zaobilaženje sankcija putem preregistracije ili otvaranja novih kompanija protivno zakonu. Pozvali su sve banke da se pridržavaju smjernica, upozoravajući na rizik koji preuzima svaka banka koja pomaže subjektima pod sankcijama. Na sceni je bezobziran politički potez Washingtona, kojem je cilj da ekonomski ograniči uticaj porodice Dodik. Sankcije nisu samo ekonomske – one su i političke, a jasno je da Amerikanci više ne žele tolerisati "prelazna rješenja" i osnivanje novih subjekata koji samo pokušavaju produžiti postojeću poslovnu strukturu.
Sistem "pukotina" više ne funkcioniše: Poruka je jasna, sankcije su konačne
Ovo nije samo pitanje kompanija Dodikove porodice – već je postalo presedan za poslovanje u BiH. Svako ko pokušava zaobići sankcije kroz nove kompanije, rebrendiranje ili preslaganje vlasničke strukture suočava se sa istim blokadama. Bankarski sektor sve više shvata da je prag tolerancije za ovakve manevre sve niži i da više nema mjesta improvizacijama.
Sankcije SAD-a nemaju "izlaz za nuždu" – svaka banka koja pokuša igrati dvostruku igru u vezi s ovim problemom, suočava se s ozbiljnim rizikom i potencijalno destruktivnim posljedicama za vlastiti poslovni model. Sve to dovodi do zaključka da je ekonomska paraliza postala svakodnevica sankcionisanim kompanijama i da Dodikove "nove firme" sada samo predstavljaju jedno veliko ništa – prazna imena bez financijske osnove za poslovanje.
Dodikova imperija u BiH sada tone u ekonomski vakuum, bez mogućnosti povratka na bankarsku scenu.
