Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik neće nužno prisustvovati sjednici Apelacionog vijeća Suda Bosne i Hercegovine koja je zakazana za četvrtak, 12. juni. Toga dana, Državno tužilaštvo i odbrane će iznijeti žalbe na prvostepenu presudu kojom je Dodik nepravosnažno osuđen za nepoštivanje odluka visokog predstavnika, dok je Miloš Lukić, vršilac dužnosti direktora Službenog glasnika RS-a, oslobođen optužbi.
Nakon što je presuda izrečena 26. februara, koja je izazvala političku krizu u Bosni i Hercegovini, Sud BiH je potvrdio da je zaprimio žalbe obje strane, iako je Dodik ranije izjavio da se neće žaliti instituciji koju ne priznaje. Advokat Dodika Goran Bubić, kao ni Tužilaštvo BiH, nisu odgovorili na upite novinara Detektora o detaljima žalbenih zahtjeva, koji nisu javno objavljeni.
Pretpostavlja se da je Tužilaštvo uložilo žalbu na dio oslobađajuće presude koji se odnosi na Miloša Lukića ili na visinu prvostepene kazne, dok odbrana Dodika najvjerovatnije insistira na okolnostima potpisivanja ukaza i okolnostima koje su dovele do presude.
Presuda je izrečena 26. februara, u kojoj je Dodik osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja dužnosti predsjednika, zbog radnji poduzetih od 1. do 9. jula 2023. godine u Banjoj Luci, kada je svjesno prekršio odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta kako bi nastavilo zakonodavno postupanje, ne primjenjujući odluke visokog predstavnika. Lukić je oslobođen optužbi.
Šta očekivati od žalbenog postupka? Sjednica će započeti izlaganjem žalbe Tužilaštva BiH, nakon čega će odbrana i Dodikova strana imati priliku iznijeti svoje argumente. Stranke i njihovi branitelji mogu predložiti čitanje određenih dokumenata ili pružanje dodatnih objašnjenja, uz odobrenje predsjednika Vijeća. U slučaju urednog obavještenja, prisustvo stranaka na sjednici nije obavezno, a advokati mogu prisustvovati ili ne.
Na sjednici će se razmatrati žalbe i odlukama će se odlučiti da li će se potvrditi prvostepena presuda, preinačiti ili ukinuti, ili će se postupak vratiti na ponovni pretres. Vijeće će takođe razmotriti da li su žalbe pravovaljane ili su neblagovremene, te će odlučiti o daljnjim koracima.
Nakon vijećanja, donesena će biti drugostepena presuda koja će biti dostavljena strankama putem pošte. Nema zvanične objave presude na isti način kao kod prvostepene, a rok za dostavu je obično do mjesec dana, ali može biti i kraće ili duže, zavisno od složenosti predmeta.
Moguće ishodi žalbenog postupka uključuju potvrdu prvostepene presude, njeno ukidanje ili preinačenje. Ako se presuda potvrdi, ona postaje pravosnažna, s mogućnošću žalbe Ustavnom sudu BiH zbog kršenja prava na pravično suđenje. Ukoliko Vijeće preinači presudu i proglasi Dodika krivim, njemu je dozvoljena žalba Trećestepenom vijeću.
U slučaju da se utvrdi da je došlo do bitnih povreda postupka ili da je potrebno izvesti nove dokaze, Vijeće može ukinuti presudu i naložiti novi pretres ili ponovno izvođenje dokaza. Ukoliko se potvrdi prvostepena presuda, ona ostaje pravosnažna i izvršna.
Nakon završetka postupka, u slučaju oslobađajuće presude, stranke mogu pokrenuti upravni postupak ili tužbe radi naknade štete ili duševnih boli zbog postupka i eventualnog zadržavanja u pritvoru ili drugih mjera.
Ovaj proces predstavlja važan korak u pravnom i političkom razvoju slučaja Dodik-Lukić, a njegovi ishodi će imati značajne posljedice na daljnju pravnu i političku situaciju u Bosni i Hercegovini.
