Akt Ministarstva prometa i komunikacija: Kako napreduje izgradnja trase prema Bijeljini, a kako prema Višegradu
Projekat spajanja Sarajeva i Beograda autoputem ili brzom cestom ozvaničen je još 2016. godine na trilaterali između Turske, Srbije i BiH. Nešto više od osam godina kasnije, prema javno dostupnim informacijama, može se konstatovati da realizacija nije ni približno dostigla očekivani nivo.
Ministarstvo prometa i komunikacija BiH uputilo je Parlamentarnoj skupštini BiH akt u kojem se daje pregled o realizaciji ovog projekta, s naglaskom na činjenicu da BiH značajno zaostaje za Srbijom u njegovoj implementaciji.
Sporazum iz 2019.
Bosna i Hercegovina je 13. decembra 2019. godine potpisala sporazum sa Srbijom o saradnji na realizaciji projekta autocesta/brzih cesta Sarajevo-Beograd-Sarajevo. Dogovoreno je da jedna trasa ide od Sarajeva preko Zenice, Žepča, Tuzle, Brčkog i Bijeljine prema Kuzminu u Srbiji, dok druga trasa povezuje Sarajevo s istočnom Bosnom preko Pala, Rogatice, Višegrada i Vardišta.
Prema planu, kroz BiH je potrebno izgraditi 133 mosta ukupne dužine 25,8 kilometara i 53 tunela ukupne dužine 37,5 kilometara. Procijenjena vrijednost projekta iznosi između tri i četiri milijarde eura.
Iz akta Ministarstva prometa od 26. decembra 2024. godine proizlazi da je gradnja u BiH zapela na više lokacija.
Problemi na trasi prema Bijeljini
Za dionicu Tuzla–Maoča, Autoceste FBiH su pokrenule zahtjev za promjenu namjene šumskog zemljišta u građevinsko, zanemarujući Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom i presude Ustavnog suda BiH. Trenutno je u toku izrada Glavnog projekta.
Dionica Tuzla–Žepče, koja bi se trebala spojiti na Koridor 5C, ostala je na nivou projektne dokumentacije iz 2015. godine.
U Brčkom je promijenjena trasa Prostornim planom, a usaglašavanje rješenja između entiteta i Brčko Distrikta traje već godinama.
Dionica Bijeljina–Brčko, duga 17 kilometara, procijenjena je na 346,9 miliona KM, a ugovor o njenoj izgradnji potpisan je 2023. godine s kineskim konzorcijem. Gradnja dionice Bijeljina–Rača, duga 20 kilometara, započeta je u septembru 2022. godine, ali rok završetka će se vjerovatno probiti za tri do šest mjeseci.
Problemi na trasi prema Višegradu
Druga trasa, koja povezuje Sarajevo s Beogradom preko Pala i Višegrada, uglavnom je još u fazi planiranja. Za dionicu Požega–Kotroman Srbija planira završiti projektovanje do kraja godine, dok se u BiH tek izrađuje Studija opravdanosti.
Brza cesta Sarajevo–Vardište trenutno je u fazi idejnog rješenja. Prema studiji predizvodljivosti, predloženo je izgraditi puni profil brze ceste Sarajevo–Pale, poluprofil Pale–Ustiprača, dok bi dionica Ustiprača–Višegrad ostala u postojećem stanju.
Dok Srbija brzo napreduje s izgradnjom dionica koje spajaju Beograd s granicom BiH, bosanskohercegovačka strana i dalje se suočava s nizom prepreka, uključujući usklađivanje planova, pravna ograničenja i nedostatak političkog konsenzusa.
