Balkan i istok Evrope pred vratima EU: Podrška građana postoji, ali proširenje teško prije 2030.
Većina građana Evropske unije i dalje podržava politiku proširenja, ali put zemalja Balkana i istočne Evrope ka članstvu u Uniji ostaje dug i neizvjestan. Najnovije istraživanje Eurobarometra, objavljeno početkom septembra, pokazalo je da 56 posto ispitanika podržava prijem novih članica. Ipak, analitičari upozoravaju da je malo vjerovatno da će se proširenje realizirati prije kraja ove decenije.
Podrška građana, ali i zabrinutost
Građani koji podržavaju proširenje EU-a vjeruju da bi njihove zemlje imale koristi – od jačeg globalnog utjecaja, većeg tržišta i novih radnih mjesta, do više solidarnosti i sigurnosti. Međutim, zabrinutost postoji zbog migracija, korupcije, kriminala i finansijskih troškova. Naglašava se i važnost da kandidati poštuju vladavinu prava i ljudska prava te da vjerodostojno provode reforme.
Istraživanje je pokazalo i da 67 posto građana EU-a smatra kako nisu dovoljno informirani o procesu proširenja, što dodatno otežava kreiranje šire podrške.
Evropska povjerenica za proširenje Marta Kos poručila je da građani, posebno mlađi, žele „proces utemeljen na vrijednostima i reformama“.
Prema pisanju portala The New Union Post, Evropska komisija do kraja godine planira predstaviti novi prijedlog reforme procesa proširenja. U međuvremenu, Evropski parlament priprema izvještaj o potrebi unutrašnje reforme EU, jer bez nje, proširena Unija „rizikuje paralizu i pogoršanje postojećih problema učinkovitosti i demokratskog funkcioniranja“.
Kandidati sa Zapadnog Balkana
Najaktivnije u procesu pristupanja trenutno su Crna Gora i Albanija. Crna Gora je već ispunila privremene uvjete iz poglavlja 23 i 24 i cilj joj je članstvo do 2028. godine. Albanija je do 2025. otvorila 24 od 33 pregovaračka poglavlja i želi završiti proces do 2027. godine.
S druge strane, Srbija, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija i Kosovo znatno zaostaju:
Srbija – još nije uskladila svoju vanjsku politiku s EU, posebno kada je riječ o sankcijama Rusiji, a stanje ljudskih prava i slobode medija ostaje problematično.
Bosna i Hercegovina – status kandidata dobila je krajem 2022. godine, a dvije godine kasnije otvorila pregovore, uz uslov provedbe ključnih reformi. Proces je zakočen političkim blokadama unutar zemlje, posebno iz Republike Srpske.
Sjeverna Makedonija – iako je kandidat od 2005, pregovori su dugo bili blokirani zbog spora s Grčkom, a sada ih blokira Bugarska.
Kosovo – podnijelo je zahtjev 2022. godine, ali ga pet članica EU i dalje ne priznaje, što blokira njegov formalni kandidatski status.
Turska, koja je prvi zahtjev podnijela još 1987. godine, ostaje u zastoju jer su pregovori zamrznuti 2018. zbog demokratskih nazadovanja.
Politika „Istočnog susjedstva“ obuhvata Armeniju, Azerbejdžan, Bjelorusiju, Gruziju, Moldaviju i Ukrajinu. Nakon ruske agresije na Ukrajinu 2022, Ukrajina, Moldavija i Gruzija su dobile status kandidata, dok ostale zemlje zbog političkih okolnosti ostaju dalje od članstva.
U Albaniji devet od deset građana podržava ulazak u EU, dok je u Crnoj Gori podrška stabilno visoka, između 76 i 80 posto. Najveći pad podrške zabilježen je u Srbiji, gdje članstvo želi tek oko 40 posto stanovništva.
Proširenje teško prije 2030.
Zselyke Csaky iz Freedom Housea ocjenjuje da je proširenje do 2030. malo vjerovatno, osim ako EU ne reformira proces prijema i ne pomogne jačanju krhkih demokratija na Balkanu.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen naglašava da će proširenje ostati prioritet, posebno zbog geopolitičkih okolnosti:
„Napeta geopolitička situacija nas tjera da završimo reintegraciju našeg kontinenta pod istim vrijednostima.“
Analitičari ipak vjeruju da bi Crna Gora i Albanija mogle prve ući u EU, ali realnije je očekivati taj korak tek sredinom sljedeće decenije.
