Dok temperature neumoljivo rastu i klimatske promjene dodatno opterećuju elektroenergetske sisteme, stručnjaci upozoravaju da je jugoistočna Evropa, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, na pragu novog energetskog kolapsa. Ako se hitno ne unaprijedi regionalna koordinacija i ne ulože sredstva u dotrajalu prenosnu mrežu, ovaj region bi mogao ponoviti haos iz ljeta 2023. godine, kada su milioni građana ostali bez električne energije usred toplotnog vala.
Institut za energiju jugoistočne Evrope (IENE), renomirana organizacija sa sjedištem u Atini, objavio je alarmantnu analizu pod naslovom „Koliko je jugoistočna Evropa ranjiva na nestanak struje?“, u kojoj se jasno navodi da region nije izvukao pouke iz prošlogodišnjeg kolapsa. Naprotiv, situacija je dodatno pogoršana zbog izostanka investicija, neefikasne koordinacije među državama i duboko ukorijenjene politike koja sve češće potkopava stabilnost elektroenergetskih sistema.
Prema analizi IENE, energetski miks Grčke, gdje obnovljivi izvori pokrivaju gotovo polovinu ukupnih potreba za strujom – a povremeno i do 80% – stvara dodatnu nestabilnost. Slične oscilacije u proizvodnji električne energije mogle bi izazvati lančane poremećaje širom Balkana, posebno u zemljama koje nemaju dovoljno razvijenu prenosnu infrastrukturu da apsorbiraju udare na mrežu.
Profesor Nedim Suljić, stručnjak za elektroenergetske sisteme, podsjeća da je balkanski energetski sistem “poput spojenih posuda” – kvar u jednoj zemlji brzo se preliva na druge.
„U ljeto 2023. došlo je do lančanog kolapsa jer su ekstremne temperature dovele do velikog preopterećenja mreže. Klimatizacijski sistemi radili su punim kapacitetom, a pojedini dalekovodi su jednostavno ‘ispali’ iz mreže zbog pregrijavanja. Tada se dogodio domino efekat: jedan pad izazvao je sljedeći“, pojašnjava Suljić.
Njegovo upozorenje za ljeto 2025. ne ostavlja prostor za iluzije: situacija se nije popravila – naprotiv, dodatno se pogoršala.
„Bez konkretnih ulaganja u modernizaciju i stabilizaciju prijenosne mreže, rizik od masovnih ispada je gotovo siguran. A ulaganja izostaju – naročito u BiH“, kaže Suljić.
Bosna i Hercegovina, upozorava on, nalazi se u posebno lošoj poziciji. Umjesto razvoja i tehnološkog napretka, sektor je talac političkih blokada, etničkih podjela i duboke korupcije.
„Godinama se gotovo ništa ne ulaže u elektroenergetski sektor. Sve je zarobljeno između entitetskih i partijskih interesa. Političari na državnom nivou ne rade za građane, već za uske stranačke krugove. Investicije se blokiraju, zakoni stoje u ladicama, a infrastruktura propada“, ističe Suljić.
Posebno zabrinjava što politički lideri u BiH više vremena provode na razgradnji državnih institucija nego na rješavanju problema koji direktno ugrožavaju svakodnevni život građana. Energetska sigurnost, jedna od najvažnijih komponenti državne stabilnosti, svedena je na igru moći, ucjena i stranačkih interesa.
Jedini izlaz iz ovog začaranog kruga, zaključuje Suljić, jeste integracija zemalja bivše Jugoslavije u elektroenergetski sistem Evropske unije – korak koji traži ozbiljnu i dugoročnu strategiju, a ne improvizacije u sjeni političkih prepucavanja.
U međuvremenu, dok političke elite vode bitke oko funkcija, građani Balkana ulaze u ljeto sa strepnjom: hoće li klima uređaji raditi kad temperature pređu 40 stepeni? Hoće li bolnice imati struju? Hoće li mreže izdržati još jedno ljeto političkog nemara?
