Cijene hrane nastavljaju vrtoglavo rasti širom Evropske unije, ali i na Zapadnom Balkanu, dok plaće ne prate ovaj rast, posebno u zemljama poput Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije i Sjeverne Makedonije.
Prema podacima Eurostata, cijene hrane u EU su u decembru 2024. godine zabilježile rast do 145,2 boda, dok su u Hrvatskoj iznosile 148,7, a u Bugarskoj čak 174,4 boda, što nadmašuje evropski prosjek.
Inflacija u eurozoni za januar 2025. godine iznosila je 2,5 posto, dok je u Hrvatskoj dostigla alarmantnih 5 posto, čineći ovu zemlju vodećom u eurozoni po inflaciji. U Bosni i Hercegovini i susjednim državama, porast cijena hrane je osjetno prisutan, a premda je zabilježen blagi rast plaća, on ne uspijeva da prati rast troškova života, što dovodi do povećanja siromaštva.
Ova situacija bila je povod za organiziranje prvog općeg bojkota u Hrvatskoj 24. januara, kada su građani pozvani na apstinenciju od kupovine u trgovinama i supermarketima. Ovaj bojkot ubrzo se proširio na Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Srbiju, Sjevernu Makedoniju, Bugarsku i druge zemlje jugoistočne Evrope, izazivajući pad kupovine i do 50 posto u nekim državama.
Ove akcije dovele su do promjena, uključujući povećanje broja artikala sa “zaključanim cijenama” u Hrvatskoj i smanjenje cijena na stotine proizvoda. U Bosni i Hercegovini, posebice u Federaciji BiH, Vlada je odlučila zaključati cijene 50 osnovnih proizvoda, dok su vlasti u entitetu RS pojačale inspekcijski nadzor.
U Albaniji, uprkos pozivima na bojkote na društvenim mrežama, nije došlo do organizirane akcije, a vlada je poduzela mjere poput povećanja plaća i smanjenja cijena električne energije. U Sloveniji, iako nije bilo organiziranog bojkota, zabilježen je porast kupovine hrane i proizvoda iz Hrvatske, s obzirom na niže cijene u slovenskim trgovinama.
Bojkot ostaje snažan u većini zemalja regije, jer građani nastavljaju borbu protiv rasta cijena hrane, tražeći konkretne promjene od svojih vlada i trgovačkih lanaca.
