Bankarski sektor u Bosni i Hercegovini ulazi u završnicu godine s jasnim signalima: standardi za odobravanje kredita stanovništvu biće ublaženi, a očekuje se i rast potrošačkih i nenamjenskih zajmova. Centralna banka BiH u svojoj najnovijoj anketi bilježi optimizam banaka kada je riječ o kreditnoj aktivnosti, posebno prema domaćinstvima.
Iako se čini da ovo otvara vrata lakšem pristupu novcu za sve one koje pritiska rast troškova života, promjene nose i brojne rizike.
Lakši pristup potrošačkim kreditima
Prema anketi Centralne banke, već u četvrtom kvartalu ove godine očekuje se ublažavanje kriterija za kredite građanima. Banke izražavaju uvjerenje da će potražnja za potrošačkim i nenamjenskim kreditima rasti, dok se interes za stambene kredite, barem prema njihovim procjenama, neće značajnije mijenjati.
Interesantno je da su se u trećem kvartalu već vidjele prve promjene: standardi za stambene kredite bili su blago popušteni, dok su uslovi za potrošačke kredite ostali stabilni. Kamatne marže, te provizije i naknade, pokazale su trend ublažavanja, dok ključni elementi poput ročnosti, kolaterala i maksimalnih iznosa kredita nisu mijenjani.
Potražnja građana – sve veći pritisak svakodnevice
Potražnja za kreditima nastavlja rasti. Najizraženija je kod stambenih kredita, što je logično u kontekstu rastućih cijena nekretnina i osjećaja da se stambeno pitanje mora rješavati “sada ili nikada”. Potrošački i nenamjenski krediti također bilježe stabilan rast, što ukazuje na kontinuirani pritisak inflacije i sve veće životne troškove.
Istovremeno, sve veći broj građana poseže za kreditima ne radi investicija ili većih planova, nego jednostavno da bi održao životni standard.
Rast prihoda – samo nominalno olakšanje
Povećanje minimalne plate i formalizacija prihoda u realnom sektoru jesu doveli do toga da građani u očima banaka izgledaju kreditno sposobnije. Međutim, radi se mahom o nominalnim, ne i realnim povećanjima. Svaki rast plata doslovno “pojede” inflacija, pa se bolja kreditna sposobnost više odražava na papiru nego u novčaniku prosječnog građanina.
Banke, kao posrednici u finansijskim tokovima, na ove nominalne iznose gledaju kao na zeleno svjetlo za širenje kreditne aktivnosti. No, za građane to ne mora značiti stvarno poboljšanje životnog standarda.
Bankarski sektor raste – ali ne zbog brige za građane
Banke ulaze u period olakšavanja uslova prvenstveno zato što im to povećava profit. Povećanje kreditne aktivnosti donosi veće kamatne prihode, dok kamate na štednju ostaju niske, što bankama osigurava praktično idealan omjer zarade i rizika.
Iako će mnogi građani iskoristiti popuštanje kriterija jer jednostavno nemaju drugog izbora u borbi s rastućim troškovima, ostaje činjenica da banke svoje modele rizika prilagođavaju tako da štite sebe – ne klijente. Potencijalni rast nenaplativih kredita bi se mogao pojaviti, ali banke već unaprijed uklapaju takve scenarije u svoje kalkulacije.
Veća potrošnja – ali ne nužno i korist za ekonomiju
Povećanje broja kredita gotovo sigurno će dovesti do povećanja potrošnje. Međutim, ako se građani zadužuju da bi kupovali uvezenu robu, domaća privreda od toga ima vrlo malo koristi. Kreditni zamah u tom slučaju postaje kratkoročno rasterećenje za stanovništvo, ali dugoročno problematičan trend.
Lakši krediti, teže posljedice
Ono što banke nazivaju “ublažavanjem standarda” u praksi često znači uvlačenje građana u nove kreditne cikluse. Za dio stanovništva to može biti nužno i korisno, ali za mnoge predstavlja rizik ulaska u začarani krug duga.
Kredit može biti alat – ali samo ako se koristi pažljivo. U suprotnom, postaje još jedna stavka koja jede svaki pokušaj stvarnog poboljšanja životnog standarda u BiH.
