Od futurističkog sjedišta Evropskog vijeća do ureda belgijskog premijera u Briselu udaljeno je samo dvije minute vožnje.
Pitanje koje diplomate EU sada privatno sebi postavljaju je da li se iko od lidera na ovonedeljnom samitu uopšte potrudio da napravi kratko putovanje kako bi saznao šta Bart De Wever, novi belgijski premijer, zaista misli, izvještava Politico.
De Wever, koji je na čelu belgijske vlade tek od februara, poremetio je planove EU za zapljenu zamrznute ruske imovine. Time je blokirao ključni kredit od 140 milijardi eura namijenjen finansiranju Kijeva u naredne dvije godine. Njegovo protivljenje zasniva se na strahovima da bi Vladimir Putin mogao uzvratiti protiv Belgije, gdje se nalazi imovina. To znači da će lideri EU morati ponovo razmotriti to pitanje u decembru, ako ne i ranije, na hitnom sastanku.
„Ovo je haos“, rekao je jedan diplomata, govoreći pod uslovom anonimnosti. „Nije trebalo da se ovako odigra.“ Protivljenje Belgije iznenadilo je mnoge, uključujući i visoke zvaničnike Evropske komisije. Tim Ursule von der Leyen proveo je dane uvjeravajući kolege da su pronašli rješenje za De Weverove zabrinutosti.
Velika neugodnost
Najveću sramotu vjerovatno je pretrpio predsjednik Evropskog vijeća, António Costa. "Danas ćemo na ovom Evropskom vijeću donijeti političku odluku o osiguranju finansijskih potreba Ukrajine za 2026. i 2027. godinu, uključujući kupovinu vojne opreme", samouvjereno je rekao Zelenskom u četvrtak ujutro. "I to je vrlo snažna poruka Rusiji. Ponovili smo da ćemo podržavati Ukrajinu koliko god bude potrebno i po svaku cijenu. A sada smo to i konkretizirali."
Ali na kasnonoćnoj konferenciji za novinare, Costa i von der Leyen morali su objasniti šta je pošlo po zlu i šta su nejasno formulisani zaključci samita zapravo značili. Svako spominjanje korištenja ruske imovine za finansiranje "reparacijskog kredita" nestalo je iz konačnog teksta. Da li je cijeli plan propao? Costa je insistirao da nije, ali niko nije mogao sa sigurnošću reći kada će, ako ikada, EU postići sporazum.
Neočekivani optimizam
A sve je moglo biti potpuno drugačije. Prije nego što je debata o imovini krenula po zlu, raspoloženje među ukrajinskim saveznicima bilo je optimistično. EU je usvojila svoj 19. paket sankcija protiv Rusije, usmjerenih na Putinovu flotu tankera u sjeni te bankarski i energetski sektor.
Istovremeno, Donald Trump je prvi put poduzeo konkretne korake protiv Moskve, nametnuvši ono što je nazvao "masovnim sankcijama" najvećim ruskim naftnim kompanijama. Rekao je da je izgubio strpljenje nakon višemjesečnih mirovnih pregovora s Putinom koji "jednostavno ne vode nikuda".
Visoki evropski zvaničnici bili su oduševljeni Trumpovim potezom. „Bila je to sedmica uspona i padova, ali trenutno smo u prilično dobroj poziciji“, rekao je jedan savjetnik u četvrtak ujutro. Čak je i mađarski premijer Viktor Orbán bio neobično kooperativan, držeći se po strani tokom razgovora o Ukrajini. Nakon napetih pregovora, lideri su također uspjeli postići dogovor o klimatskim ciljevima, postigavši ono što je jedan diplomata nazvao „klasičnim“ ishodom u kojem su „svi podjednako nezadovoljni“. Ali do 23 sata, fokus se vratio na neuspjeh plana za Ukrajinu.
Dugotrajna borba
Francuski predsjednik Emmanuel Macron pokušao je smiriti situaciju, rekavši da prijedlog zajma nije odbijen. "Nije zakopan, mogli smo razgovarati o tehničkim detaljima", rekao je novinarima. "Moramo nastaviti s metodom, jer ne možemo učiniti ništa što krši međunarodno pravo."
Von der Leyen je također pokušala ostati optimistična, rekavši da će EU ostati lojalni saveznik Kijeva. "Spremni smo za dugoročnu borbu", objasnila je. Problem je, međutim, što Ukrajini treba novac početkom sljedeće godine. Mnogi lideri EU će se ponovo sastati u petak sa Zelenskim i britanskim premijerom Keirom Starmerom. Zelenski se nada da će tada imati više uspjeha.
„Nakon naših sankcija i Trumpovih sankcija, kredit za reparacije trebao je učiniti ovaj dan zaista dobrim“, zaključio je jedan diplomata EU. „Ali to je prilika koju smo propustili.“
