Predsjednica Evropskog pokreta Srba s Kosova, Rada Trajković, iznijela je dramatične tvrdnje o trenutnoj političkoj krizi između Srbije i Kosova.
Prema njenim saznanjima, srpske vlasti su pristale na uvjete koje je postavio francuski predsjednik Emmanuel Macron, uključujući prijedlog za hapšenje Milana Radoičića, kao dio šireg političkog dogovora.
Trajković je otkrila da su srpske pravosudne institucije, uključujući tužilaštvo, službeno zatražile od kosovskih organa materijal u vezi s incidentom u Banjskoj, te da se ozbiljno pripremaju za hapšenje Radoičića. Ovaj potez je, navodno, odobrio i predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić. Ovaj razvoj događaja dolazi u kontekstu napetosti između Beograda i Prištine, što dodatno komplikuje već složene odnose u regiji.
Kosovski premijer Albin Kurti ne odustaje od svojih planova za otvaranje mosta na Ibru, koji dijeli Kosovsku Mitrovicu na južni (albanski) i sjeverni (srpski) dio. Trajković smatra da je Kurtiov cilj da ovaj potez koristi kao priliku da prikaže svoje uspjehe u protekloj godini, posebno uoči godišnjice incidenta u Banjskoj. Međutim, prema njenim riječima, ovaj potez se ne doživljava kao nužan jer već postoje četiri funkcionalna mosta na sjeveru Kosova.
Trajković također upozorava da je sjever Kosova postao policijsko-vojni prostor pod direktnom kontrolom kosovskih vlasti, u kojem nedostaje civilne uprave. Kako navodi, na sjeveru Kosova vlada "potpuno vanredna situacija" s albanskim gradonačelnicima koji nemaju legitimitet među lokalnim srpskim stanovništvom.
U vezi s vlastima u Beogradu, Trajković ističe da će Aleksandar Vučić biti upisan u srpsku historiju kao lider koji je "aktivno radio na izvlačenju svih srpskih institucija" i koji je napravio presedan po pitanju očuvanja srpskih interesa u mirnodopskim uvjetima. Prema njenim riječima, Vučić će biti zapamćen kao "historijski lik" koji je uspio sačuvati ono što je preostalo od srpskih institucija nakon rata.
S druge strane, Trajković oštro kritizira kosovskog premijera Albina Kurtija, nazivajući ga "vrlo opasnim liderom" čiji je cilj ostvariti "veliku Albaniju". Ona smatra da međunarodna zajednica počinje prepoznavati Kurtija kao nekoga tko teži historijskoj poziciji u albanskoj povijesti i da će njegove ambicije imati ozbiljne posljedice za srpsku zajednicu i region u cjelini. Prema njenim riječima, Kurti će biti zapamćen kao dio "najcrnije srpske historije" zbog svojih politike i postupaka.
Ova situacija naglašava duboke političke razlike i potencijalne konflikte u regiji, dok međunarodna zajednica pažljivo prati razvoj događaja, svjesna da bi dodatno pogoršanje odnosa između Beograda i Prištine moglo imati ozbiljne posljedice za stabilnost Balkana.
