Finansijski kolaps prijeti potpunom zatvaranju bh. neba, a posljedice bi bile pogubne po sigurnost, ekonomiju i međunarodni ugled zemlje.
Dok milioni putnika svakodnevno prelijetaju nebo iznad Bosne i Hercegovine, malo ko je svjestan da se iza svakog bezbjednog slijetanja, polijetanja i prolaska skriva složen sistem u kojem svaki segment mora savršeno funkcionisati. I dok politički vrh vješto skreće pažnju javnosti na dnevnopolitičke teme, nad našom zemljom visi prijetnja koja bi mogla u potpunosti paralizovati zračni prostor BiH, ugroziti sigurnost putnika i ozbiljno narušiti međunarodni ugled države.
Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine (BHANSA) suočava se s finansijskim slomom, uzrokovanim arbitražnom presudom iz 2022. godine u korist slovenske kompanije "Viaduct", zbog koje je belgijski sud naložio Eurocontrolu da blokira sredstva namijenjena BHANSA-i. Na računu ostaje rupa od 110 miliona KM, a iz dana u dan taj iznos raste zbog kamata.
Riječ je o novcu od preleta koji su avioni ostvarili nad teritorijom BiH, sredstvima koja nisu nikakav luksuz, nego osnovni preduslov za funkcionisanje civilnog zračnog prometa i održavanje tehničkih sistema koji osiguravaju sigurnost putnika. Ako se ovaj problem hitno ne riješi, posljedice će biti lančane i katastrofalne — ne samo za BiH, već i za cijelu regiju i evropsku mrežu zračnog prometa.
Kad BHANSA stane, nebo se zatvara
Ako BHANSA prestane s radom, prvi efekt bit će trenutačno zatvaranje bh. neba. Preleti koji svakodnevno prolaze kroz naš zračni prostor morali bi biti preusmjereni, odlazni i dolazni letovi otkazani, a civilni zračni promet na teritoriji Bosne i Hercegovine bio bi u potpunosti zaustavljen. Time bi zračni prometni sistem, koji funkcioniše kao povezana mreža širom Evrope, doživio ozbiljan poremećaj. Susjedne zemlje bile bi prisiljene preuzeti dodatno opterećenje, što bi izazvalo domino-efekt zastoja, kašnjenja i povećanih operativnih rizika širom regije.
No, osim tehničkih problema i ekonomskog udara na aerodrome i aviokompanije, država bi suočena s još većim gubitkom — gubitkom suvereniteta nad vlastitim zračnim prostorom. Jedan od mogućih scenarija bio bi da kontrolu nad bh. nebom preuzmu susjedne države, čime bi BiH postala slijepi putnik u upravljanju sopstvenim nebom, što je za svaku suverenu državu apsolutno poniženje.
Intelektualni kapital koji se ne smije izgubiti
Iza svakog radarskog signala, svake sigurne komunikacije i svakog preciznog navigacijskog podatka stoji visokoobučeni tim stručnjaka — ATSEP osoblje. Riječ je o inženjerima i tehničarima specijaliziranim za održavanje i nadzor najsloženijih sistema bez kojih kontrolori letenja ne bi mogli obavljati ni najosnovnije zadatke. Bez ovih ljudi, kontrolni toranj bi bio slijep i nijem.
Proces obuke jednog ATSEP stručnjaka traje do tri godine, po međunarodnim standardima, a potom slijede stalne obuke, usavršavanja i treninzi za vanredne okolnosti. Ova profesija spada u red najdeficitarnijih i najzahtjevnijih u sektoru civilne avijacije. Njihov rad je neprekidan, 24 sata dnevno, svih 365 dana u godini. Oni ne traže aplauze ni naslovnice, ali bez njih, svaki let postaje igra ruskog ruleta.
Ukoliko dođe do obustave rada BHANSA-e, nećemo izgubiti samo instituciju, već i decenijama građen intelektualni kapital. Visokokvalificirani stručnjaci će, primorani nesigurnošću i neizvjesnošću, potražiti stabilnije radno okruženje izvan granica BiH. Povjerenje međunarodne zrakoplovne zajednice, koje se gradi sporo i mukotrpno, moglo bi biti narušeno u jednom danu — a povratak na evropske i svjetske zrakoplovne mape bio bi dugotrajan, skup i krajnje neizvjestan.
BHANSA može stati – ali ne smije
Ova situacija je pokazatelj koliko je zračni prostor neraskidivo povezan sa suverenitetom države i njenim međunarodnim položajem. Nebo iznad BiH nije samo putanja za avione — ono je strateški resurs i simbol kontrole nad vlastitim teritorijem. Dopustiti da BHANSA stane, znači dopustiti da neko drugi preuzme kontrolu, da se raspe decenijama građen sistem i da BiH postane rupa u evropskom zrakoplovnom nebu.
Ovo više nije samo tehničko ni finansijsko pitanje, nego pitanje nacionalnog interesa i dostojanstva. Politička neodgovornost koja je bh. nebo dovela na ivicu kolapsa mora prestati. Jer kada nebo padne — posljedice neće trpjeti samo kontrolori i tehničari, nego svi mi.
