U trenutku kada bi sigurnost vazdušnog saobraćaja trebala biti neupitna i neovisna o političkim i pravnim krizama, Bosna i Hercegovina se suočava s dramatičnim scenarijem: ključna institucija za upravljanje zračnim prostorom, BHANSA (Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH), nalazi se na ivici operativnog kolapsa zbog međunarodnog spora s kojim nije ni najmanje povezana.
Naime, usljed arbitražnog procesa između Bosne i Hercegovine i slovenačke firme Viadukt d.o.o. iz Portoroža, sudski nalozi iz Belgije naložili su Eurocontrolu da zamrzne isplate sredstava prikupljenih kroz rutne naknade – sredstva koja su od egzistencijalnog značaja za BHANSA-u. Iako ni institucija ni sektor vazdušnog saobraćaja nemaju nikakvu vezu s pomenutim arbitražnim slučajem, sav prihod od rutnih naknada – koji čini čak 90% budžeta BHANSA-e – blokiran je, čime je ugrožen nastavak njenog funkcioniranja.
Situacija je postala toliko ozbiljna da su dovedeni u pitanje osnovni operativni kapaciteti: od isplate plata kontrolorima letenja, preko održavanja tehničkih sistema i obuka, do samog očuvanja sigurnosti zračnog prometa. Kriza dolazi u osjetljivom trenutku kada je BiH, smještena u srcu jugoistočne Evrope, sve više postajala zračna tranzitna tačka između Istoka i Zapada, sa velikim značajem za turizam, trgovinu i međunarodnu mobilnost.
Direktor BHANSA-e, Davorin Primorac, upozorava na razmjere krize:
“Uprkos blokadi, ni u jednom trenutku sigurnost zračnog prometa nije bila dovedena u pitanje. Naši zaposlenici su, svjesni značaja svoje uloge, nastavili raditi s maksimalnim profesionalizmom, iako im prijeti egzistencijalna nesigurnost.”
Primorac naglašava da je blokada BHANSA-inih računa ostavila instituciju bez osnovnih sredstava za rad. Jedini spas stigao je 22. aprila 2025. godine, kada je Vijeće ministara BiH na 77. sjednici odobrilo privremeno finansiranje BHANSA-e do kraja trećeg kvartala. Time je donekle stabilizovana situacija, ali odluka ima privremeni karakter i ne rješava suštinski problem – pravni vakuum koji omogućava da infrastruktura ključna za sigurnost i suverenitet države postane kolateralna šteta međunarodnih sporova.
“Iako je pomoć Vijeća ministara došla u presudnom trenutku, činjenica da je iznos umanjen za tri miliona KM u odnosu na naš zahtjev, kao i to što Ministarstvo finansija zadržava mogućnost dodatnih umanjenja, ostavlja nas u stanju stalne neizvjesnosti”, kaže Primorac.
Prema procjenama, deblokada sredstava u Eurocontrolu mogla bi potrajati do 18 mjeseci. Tokom tog razdoblja BHANSA će biti prinuđena neprestano tražiti nova odobrenja za privremeno finansiranje, što predstavlja ogroman administrativni i politički teret.
U cilju očuvanja osnovne funkcionalnosti, BHANSA je već aktivirala krizne mehanizme: odgodu plata, optimizaciju operacija i aktiviranje kreditnih linija preko domaćih banaka. Ipak, sve su to mjere za preživljavanje, a ne za razvoj. U međuvremenu, institucija koja je 2019. godine uspješno preuzela kontrolu nad kompletnim bosanskohercegovačkim zračnim prostorom – historijsko dostignuće za svaku državu – sada se bori za opstanak.
“Uspostavom BHANSA-e 2009. godine i njenim razvojem, BiH je integrirala entitetske strukture u jednu efikasnu, nezavisnu agenciju. Time smo godišnje štedjeli više od 10 miliona KM iz budžeta, a 2019. smo konačno preuzeli usluge kontrole letenja od susjednih država – Hrvatske i Srbije. I sada, uprkos tome, dozvoljeno je da naš vazdušni prostor postane taoc tuđe pravne bitke”, ističe Primorac.
Ono što dodatno zabrinjava jeste širi kontekst: slučajevi poput ovog nisu izolirani. Slične blokade zadesile su i druge članice Eurocontrola – Španiju, Rumuniju, Albaniju. To otvara pitanje: koliko je zapravo otporan evropski sistem vazdušnog saobraćaja kada pravni spor u jednoj državi može paralizovati ključnu infrastrukturu u drugoj?
Zato je BHANSA, uz podršku međunarodnih partnera kao što su Eurocontrol, CANSO, FAB CE i sindikati kontrolora letenja, pokrenula pravne postupke pred belgijskim sudovima i diplomatske inicijative za zaštitu svojih prihoda. Ključni zahtjev: ratifikacija dodatnog protokola uz sporazum o sjedištu Eurocontrola kojim bi se osigurala pravna imunitetna zaštita sredstava pružatelja usluga zračne plovidbe.
“Kraljevina Belgija je pokazala spremnost da tretira pitanje kao prioritet, ali predstoji mukotrpna diplomatska borba. Ne tražimo privilegije – tražimo zaštitu sistema koji osigurava sigurnost ljudi, država i avioindustrije”, poručuje Primorac.
Ova kriza, nažalost, razotkriva koliko je BHANSA prepuštena političkoj i pravnoj improvizaciji države. U zemlji gdje budžeti kasne, a institucionalna efikasnost često zakazuje, čak i sektor koji dosad nije izazivao pažnju javnosti – kontrola neba – sada postaje simbol sveopće nesigurnosti.
Jer kada sigurnost letenja postane taocem pravnih zavrzlama, ne ugrožava se samo jedna institucija – već povjerenje u funkcionalnost države.
