Tokom prvih šest mjeseci ove godine, Bosna i Hercegovina zabilježila je rast i uvoza i izvoza u odnosu na isti period prošle godine, ali je rast uvoza i dalje brži, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH).
Izvoz iz BiH u periodu januar–juni 2025. godine iznosio je 8,717 milijardi KM, što je povećanje od 448 miliona KM u odnosu na prošlogodišnjih 8,269 milijardi KM. S druge strane, uvoz je dostigao 15,620 milijardi KM, čime je premašio prošlogodišnji rezultat (14,966 milijardi KM) za 654 miliona KM.
Među najzastupljenijim uvoznim proizvodima nalaze se mineralna goriva, ulja i slične materije, s ukupnom vrijednošću uvoza od 1,829 milijardi KM. Slijede mašine, reaktori i njihovi dijelovi s 1,379 milijardi KM te električne mašine i oprema s 1,307 milijardi KM.
Kada je riječ o izvozu, BiH je najviše izvozila električne mašine i opremu (797 miliona KM), zatim mehaničke uređaje i mašine (701 milion KM), te proizvode namještaja i srodnu robu (603 miliona KM).
Glavni trgovinski partneri ostaju zemlje regije i Evropske unije. Iz Hrvatske je uvezeno robe u vrijednosti 2,914 milijardi KM, iz Srbije 2,065 milijardi KM, iz Njemačke 1,299 milijardi KM, Slovenije 1,297 milijardi KM i Italije 1,162 milijardi KM. Istovremeno, najviše je izvezeno u Hrvatsku (1,545 milijardi KM), Njemačku (1,263 milijardi KM), Srbiju (911 miliona KM), Austriju (811 miliona KM) i Sloveniju (765 miliona KM).
Ekonomista Saša Stevanović ocjenjuje da je rast i uvoza i izvoza očekivan, s obzirom na povećanje domaće potrošnje.
„Povećane su plate, penzije i drugi dohoci građana, što znači da ljudi danas imaju više novca na raspolaganju nego prošle godine. Kada ljudi više troše, onda se više i uvozi – jer kupujemo i ono što se proizvodi kod nas i ono što dolazi iz inostranstva“, kazao je Stevanović.
On smatra da je pozitivno to što raste i izvoz jer pokazuje da domaće firme nalaze tržište van BiH, iako uvoz tradicionalno raste brže zbog strukture domaće ekonomije.
„Važno je naglasiti da današnja ekonomija nije samo razmjena robe. Usluge poput turizma, IT sektora, transporta i finansijskih usluga igraju sve značajniju ulogu, a nisu obuhvaćene ovim robnim bilansima. Kada pogledamo širu sliku – platni bilans, rast novčane mase i kredita – ne postoje znakovi ozbiljnih ekonomskih neravnoteža“, istakao je.
Zaključio je da trenutni pokazatelji više govore o oporavku potrošnje nego o zabrinjavajućem ekonomskom trendu, ali i da je dugoročno ključno raditi na povećanju izvoza, posebno proizvoda s većom dodatnom vrijednošću, kako bi se osnažila domaća industrija.
