Alati za zamrzavanje, upravljanje i zapljenu kriminalne imovine u BiH nemaju dovoljan učinak.
To se navodi u nedavno objavljenom Izvještaju Evropske komisije (EK) o napretku BiH za 2023. godinu.
Istaknuto je da je u borbi protiv organizovanog kriminala potrebno pojačati oduzimanje imovine stečene kriminalom.
"Kriminalnu imovinu treba sistematski zamrznuti i upravljanje njome treba poboljšati", poručio je Brisel, koji dodaje da su finansijske istrage i zapljena imovine uglavnom neefikasni.
U izvještaju je istaknuto i da bi u narednoj godini BiH posebno trebalo hitno da usvoji i počne s primjenom zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorizma.
Istina, navodi se i da je postignut određeni napredak u borbi protiv organizovanog kriminala. Međutim, kako se navodi, pravni okviri nisu usaglašeni širom zemlje.
Evropska komisija smatra da u BiH postoje sistemski nedostaci u operativnom radu koji se odnose na saradnju organa za sprovođenje zakona zbog neusaglašenog krivičnog zakonodavstva, a tu je i slaba institucionalna koordinacija i veoma ograničena razmjena obavještajnih podataka.
"Zločinačke organizacije u Bosni i Hercegovini koriste pravne i administrativne rupe", navodi Evropska komisija.
U narednoj godini, ističe se, potrebno je jačanje finansijskih istraga i usvajanje standardnih operativnih procedura za vođenje finansijskih istraga.
Navedeno je u izvještaju i da je policija podložna političkom miješanju. A policajaca nam ne nedostaje, naprotiv.
"Policije (u BiH) su 2021. imale 438 policajaca na 100.000 stanovnika, a prosjek u EU iznosi 335,3 policajaca", navodi se u izvještaju.
Visoki sudski i tužilački savjet (VSTS), navodi se, donio je smjernice za glavne tužioce o obaveznom pokretanju finansijskih istraga u slučajevima korupcije, organizovanog kriminala i pranja novca. Ovo, smatra Brisel, treba pratiti i efikasno implementirati.
Podsjetimo, na putu ka Evropskoj uniji pred Bosnom i Hercegovinom je još mnogo posla. To se može zaključiti u obrazloženju na dosadašnju realizaciju 14 prioriteta koje BiH treba da ispuni ukoliko želi da se pridruži EU, a u kojem, pored ostalog, piše da nije urađeno gotovo ništa u vezi s pitanjem Mehanizma koordinacije kada je riječ o evropskim integracijama te da su BiH potrebne temeljne reforme koje se tiču ustavnog poretka, osiguranja jednakosti i nediskriminacije građana.
