BiH u vojnom okruženju: Geopolitička nesigurnost i nužnost integracije u evropske tokove
Bosna i Hercegovina (BiH) se nalazi u sve složenijem geopolitičkom okruženju koje prijeti njenoj sigurnosti i stabilnosti. Dva su vojna saveza, sa suprotstavljenim interesima, sve prisutnija na Balkanu. S jedne strane, savezi Hrvatske, Albanije i Kosova, te s druge strane, Rusija, Srbija, Mađarska i Slovačka, stvaraju podjele koje ugrožavaju integritet BiH. Ova situacija, koja se ubrzano razvija, postavlja zemlju pred izazov da pronađe svoju poziciju u globalnim geopolitičkim tokovima.
U posljednjim godinama svjedočimo porastu interesa velikih sila za našim regionom, a EU i NATO, koji su nekada bili ključni garant opstanka BiH, postaju sve manje relevantni. Ove organizacije ne pokazuju sposobnost da preuzmu punu kontrolu nad saveznicima koji ne djeluju u skladu s zajedničkim interesima. Posebno zabrinjavaju geopolitičke igre koje uključuju Rusiju i njen strateški utjecaj na Balkanu. Ruska podrška Srbiji, ali i jačanje odnosa između Mađarske i Republike Srpske, stvaraju novu dinamiku u kojoj BiH postaje sve više izložena vanjskim pritiscima.
Nadalje, pitanje etničkih podjela unutar BiH također doprinosi destabilizaciji. Iako BiH ima jasnu geopolitičku i kulturnu pripadnost Evropi, unutrašnje političke podjele, posebno u Federaciji BiH, uz etničke barijere i prijetnje novim izbornim zakonima, otežavaju njen put prema stabilnoj budućnosti. Sve ovo podrazumijeva da je BiH suočena s izborom između etno-teritorijalne podjele i nastojanja za europskom integracijom.
U ovom trenutku, za BiH nije presudno samo koji će geopolitički blok izabrati, već koliko brzo će se integrirati u nove historijske, političke i društvene tokove koje predstavlja Evropa. Ključno je da BiH prepozna priliku u integraciji u evropske institucije, jer samo kroz ovaj proces može osigurati dugoročnu stabilnost i prosperitet.
No, pred BiH su mnoge prepreke. Geopolitičke borbe, unutrašnji politički sukobi i prijetnje koje dolaze iz drugih dijelova Balkana stvaraju nepovjerenje i nesigurnost među građanima. U takvim okolnostima, ključno je uspostaviti sistemnu pripremljenost za krizne situacije. Građani i institucije moraju biti spremni suočiti se s izazovima, jer ne možemo čekati da vanjske sile riješe našu sigurnost. Pripravnost na krizne situacije mora postati obavezna kultura, od najnižih razina vlasti do najviših državnih institucija.
Bez jasne unutrašnje konsolidacije i brze reakcije na vanjske prijetnje, BiH bi mogla postati žrtvom većih geopolitičkih igara. Geopolitika Balkana, gdje se susreću interese Rusije, EU i SAD-a, zahtijeva da BiH odabere put koji je u skladu s njenim prirodnim i kulturnim identitetom, a istovremeno bude spremna na kompromise koji su nužni za opstanak i prosperitet zemlje.
U tom smislu, BiH mora biti brza i odlučna u svojim nastojanjima da ojača svoje kapacitete za suočavanje s krizama i integrira se u evropske strukture koje joj mogu osigurati sigurnost i stabilnost. Ovo je izazov koji mora biti shvaćen ozbiljno, jer budućnost zemlje ovisi o njezinoj sposobnosti da se uklopi u širi svjetski poredak, dok istovremeno čuva svoj suverenitet i teritorijalni integritet.
