Bosna i Hercegovina sve privlačnija turistima, digitalna transformacija dobija zamah, a finansijski sektor traži prostor za tehnološki iskorak
Sarajevo Business Forum ove godine otvorio je vrata ključnim temama koje oblikuju budućnost ekonomije: turizmu, digitalnoj transformaciji, vještačkoj inteligenciji i savremenim finansijama. Dok globalni tokovi u ovim oblastima ubrzano mijenjaju lice svijeta, Bosna i Hercegovina se nalazi pred izazovom – ali i prilikom – da uhvati priključak i postane konkurentna regionalna sila.
Turizam: rast postoji, ali bez infrastrukture i održivosti nema dugoročnog uspjeha
Turizam u BiH bilježi impresivan rast. Samo u prethodnoj godini zabilježen je porast međunarodnih dolazaka za čak 30 posto, dok su noćenja porasla za 25 posto. Ovo su jasni signali da se zemlja sve više pozicionira kao atraktivna destinacija na globalnoj mapi.
Ipak, potencijal turizma ne može se realizirati bez konkretnih reformi i ulaganja. Ključne prepreke ostaju nedovoljno razvijena infrastruktura, poput aerodroma, cesta, autocesta i željeznica. Liberalizacija viznog režima dodatno bi otvorila zemlju prema tržištima sa velikim turističkim potencijalom.
Savremeni turisti danas traže održivost – žele ekološki osviještene destinacije, smještaj koji poštuje principe zelene gradnje i ugostiteljsku ponudu koja ne uništava lokalnu zajednicu, već je osnažuje. Održivi razvoj nije luksuzna nadogradnja, nego preduslov opstanka u turističkoj trci.
Digitalna transformacija: šansa za reset sistema, ali bez znanja nema napretka
Dok globalna ekonomija ulazi u eru vještačke inteligencije i napredne digitalne infrastrukture, BiH još uvijek tapka u mjestu kada je riječ o digitalnoj transformaciji javne uprave i društva. Iako postoje inicijative i sporazumi o regionalnoj saradnji, najveća prepreka ostaje manjak digitalnih vještina među građanima.
Digitalna pismenost mora postati strateški prioritet. Ulaganja u neformalno obrazovanje, prilagođena različitim starosnim skupinama – od djece do starijih osoba – predstavljaju osnovu za izgradnju funkcionalne digitalne budućnosti. Jer bez ljudi koji razumiju tehnologiju, nema ni koristi od nje.
Strah od toga da će digitalna transformacija uništiti radna mjesta najčešće dolazi iz neznanja. Stvarnost je mnogo nijansiranija – radna mjesta se neće gasiti, nego transformisati. Oni koji posjeduju digitalne vještine zamijenit će one koji ih nemaju. Nije riječ o tehnologiji koja otima poslove, već o ljudima koji ostaju bez znanja.
Finansije: kada će BH banke postati više fintech, a manje birokratski fosili?
Dok BiH tek počinje razmatrati digitalizaciju finansijskog sektora, neke azijske zemlje, poput Singapura, već žive realnost u kojoj je za slanje novca potreban samo broj mobilnog telefona. U toj državi više od 98 posto populacije koristi sistem instant transfera, dok se slični bilateralni sporazumi šire na cijeli region Azije.
Zemlje koje žele napredovati u fintech sektoru već testiraju digitalne valute svojih centralnih banaka i uvode "regulatorne sandbox" okvire za eksperimentisanje s novim tehnologijama, ali u sigurnom i nadziranom okruženju. Dok neke države još vagaju troškove i benefite lansiranja vlastitih digitalnih valuta, infrastruktura im je već spremna za implementaciju.
U Bosni i Hercegovini entuzijazam postoji, ali sistem često guši inovacije. Umjesto pokušaja da se sve kontroliše, vlast bi trebala da se skloni s puta i omogući stručnjacima, bankarima, investitorima i poduzetnicima da razvijaju rješenja koja su efikasnija, brža i korisnija za građane.
BiH ne smije ponovo prespavati budućnost
Sve tri oblasti – turizam, digitalna transformacija i tehnologija u finansijama – nude realne šanse za ekonomsku renesansu Bosne i Hercegovine. No, šanse nisu garancija. Potrebna su politička volja, sistemska ulaganja i strateško usmjerenje. Budućnost neće čekati, a oni koji danas ne prepoznaju tokove sutrašnjice, već sutra će postati samo fusnota u knjizi globalnog razvoja.
BiH mora odlučiti – hoće li biti pasivni promatrač ili aktivni igrač u svijetu koji se mijenja nevjerovatnom brzinom.
