Bosna i Hercegovina je u posljednji trenutak uputila nacrt Reformske agende u Brisel, pokušavajući ispuniti ključni uvjet za pristup sredstvima iz Plana rasta Evropske unije za Zapadni Balkan.
Iako se formalno radi o dokumentu koji je usvojen od strane Vijeća ministara BiH, radi se o verziji s brojnim neriješenim tačkama i primjedbama koje su ostale otvorene.
Evropska unija postavila je konkretan vremenski okvir u kojem se zemlje regiona moraju očitovati i pokazati spremnost za provođenje reformi. Kako se kraj roka opasno približavao – danas ili sutra – bh. vlasti su odlučile poslati i nepotpuni tekst kako bi izbjegle direktne finansijske posljedice. U slučaju propuštanja roka, BiH bi ostala bez oko 10% namijenjenih sredstava, odnosno 100 miliona eura.
Ipak, stvar dodatno komplikuje činjenica da su za sutra najavljeni sastanci radnih tijela koja još rade na konačnom sadržaju dokumenta. Ova situacija dovela je do konfuzije – da li je poslani dokument bio samo tehnički manevar ili zaista validan pokušaj ispunjavanja evropskih obaveza?
Dokument koji je dostavljen institucijama EU sadrži kontroverzne tačke poput reforme Ustavnog suda BiH i ukidanja entitetskog veta u Vijeću za državnu pomoć, no uz napomenu da te mjere još nisu dobile politički konsenzus. Upravo su te neusklađenosti u prošlosti dovele do odbijanja ranije verzije od strane Evropske komisije.
Nije poznato da li je predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto u ovom slučaju imala prethodni dogovor ili signal iz Brisela koji bi ukazivao na fleksibilniji pristup Evropske unije. Konačan stav evropskih institucija očekuje se uskoro, a od njega zavisi hoće li BiH ostati unutar financijskog okvira Plana rasta ili će zbog neusaglašenosti izgubiti dragocjena sredstva.
