Ustavni sud Bosne i Hercegovine, ključni stub pravne stabilnosti i zaštite ljudskih prava, trenutno se nalazi pod konstantnim napadima i pokušajima subverzije od strane snaga koje žele podrediti ovu instituciju nacionalističkim interesima.
S obzirom na to da je Ustavni sud dosad bio nezavisni čuvar ustavnog poretka, njegov eventualni politički pad bi značio potpunu destrukciju pravne države i dovođenje Bosne i Hercegovine na ivicu političkog kolapsa.
Politizacija Ustavnog suda – U rukama nacionalista ključ za opstanak BiH
Kontrola nad Ustavnim sudom nije samo pitanje pravde – to je pitanje opstanka same države. Nacionalističke snage, predvođene etničkim liderima, žele uvesti etnički princip u odlučivanje, što bi im omogućilo da preuzmu ključne funkcije države. Takav razvoj događaja označava kraj građanske države, jer bi sudska praksa bila utemeljena na etničkim podjelama, a ne na pravdi. Ovo je direktna prijetnja demokratskoj budućnosti BiH i njenim europskim integracijama.
Zemlje koje su opterećene nacionalizmom i nepoštovanjem ustavnih vrijednosti, poput Srbije i Hrvatske, već su odavno pokušale podkopati temeljne principe Ustava BiH. Uvođenjem svojih političkih i pravnih standarda žele ukinuti građanski karakter BiH, što bi u konačnici značilo kraj multietničke države i početak etničkog aparthejda.
Strani sudije kao "posljednja linija obrane"
Tri strane sudije u Ustavnom sudu BiH trenutno predstavljaju posljednju liniju obrane od potpunog urušavanja države. Oni nisu samo pravnici – oni su naše "veze" s europskim pravnim standardima. Ove sudije, izabrane u skladu s Ustavom, obavljaju vitalnu funkciju održavanja neovisnosti i nepristranosti suda, a svaki pokušaj njihove političke subverzije predstavlja direktno ugrožavanje državne suverenosti.
Nacionalisti pod parolom "legitimnog predstavljanja" žele stvoriti pravnu distopiju
Najveća prijetnja dolazi od pokušaja nacionalista da uvedu pravilo prema kojem bi sudije u Ustavnom sudu BiH bile podijeljene prema etničkim načelima: Bošnjak, Srbin, Hrvat. Takav pristup bi značio da pravnici više ne bi donosili odluke na temelju zakona, već na temelju etničkog identiteta, čime bi se ubio svaki trag pravde i prava. Ako nacionalisti uspiju podijeliti ovu ključnu instituciju, BiH bi bila osuđena na propast.
Također, tu je i stalni napad na sam pojam građanske države. Nacionalističke stranke, poput HDZ-a, pokušavaju, uz pomoć svojih političkih saveznika, uvesti sustav u kojem bi manjinske etničke zajednice, poput Hrvata u BiH, bile privilegovane u odnosu na većinsku bošnjačku zajednicu. To bi dovelo do situacije u kojoj jedan glas iz Širokog Brijega vrijedi kao deset glasova iz Sarajeva, Zenice ili Tuzle – direktna negacija jednakosti svih građana.
Evropski sud za ljudska prava kao korektiv vlastima BiH
I dok se političke snage iz Sarajeva, Zagreba i Beograda udružuju u razaranju ustavnih principa BiH, Evropski sud za ljudska prava ostaje jedini korektiv protiv takvih pokušaja. Ovaj sud je više puta presudio da su ključni dijelovi Ustava BiH diskriminatorski, što znači da BiH mora donijeti temeljite promjene kako bi uskladila svoj pravni okvir s europskim standardima.
Presude poput onih u predmetu Sejdić-Finci i Zornić jasno pokazuju da BiH ne može funkcionirati kao građanska država dok ne dođe do izmjena koje će osigurati ravnopravan pristup svim građanima, bez obzira na etničku pripadnost. Svaka opstrukcija tih promjena samo doprinosi produbljivanju političkih podjela i distanciranju od europskih integracija.
Ustavni sud BiH: Posljednji bastion pravde ili juriš nacionalista na pravnu dominaciju?
Iako Ustavni sud BiH trenutno odolijeva svim napadima, nema garancije da će se to i nastaviti. Politizacija ove institucije predstavlja ozbiljan prijetnju demokratskom i pravnom okviru BiH. Ako nacionalisti uspiju preuzeti kontrolu nad njim, Bosna i Hercegovina neće biti ništa više od plijena koji su podijelili međunarodni i domaći nacionalistički interesi.
Zato je imperativ svih progresivnih snaga u BiH da brane ne samo Ustavni sud, nego i samu srž građanske i demokratske države – u kojoj etničke podjele ne mogu biti temelj njenog pravnog sistema.
