Niko ne zna koliko sati ili dana preostaje do napada Irana na izraelske objekte - na teritoriji jevrejske države ili drugdje u svijetu.
Ali malo ko sumnja da će se to dogoditi. Agencija Bloomberg je u četvrtak objavila neizbježnost napada iz Teherana, a to je slučaj kada su podaci stvarni, a ne izmišljeni.
Brojni vanjski znakovi upućuju na pripremu iranskog udara. Čini se da su rokovi najrealniji - u roku od 72 sata.
Iranske vlasti najavile su privremeno zatvaranje zračnog prostora iznad glavnog grada zbog vojnih vježbi.
Zbog nastalih rizika, njemačka Lufthansa je obustavila letove za Iran na jedan dan, ali se zabrana može produžiti.
Održani su pregovori između šefa iranskog Ministarstva vanjskih poslova i njegovih kolega iz Iraka, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Saudijske Arabije. Zbog vojnih i političkih priprema, vrhovni vođa Irana ajatolah Ali Khamenei je u protekloj sedmici dva puta u propovijedima i drugim nastupima spomenuo potrebu odgovora na ubistvo iranskih vojnika u diplomatskoj misiji u Damasku.
Iako Izrael nije zvanično preuzeo odgovornost za raketni napad na iranski konzulat u Siriji 1. aprila, on također nije negirao svoju umiješanost u napad.
"Obično Iranci to ne rade." Obično su mnogo manje transparentni i obavezuju se da daju odgovor samo jednom, u pravo vrijeme i na pravom mjestu”, rekao je bivši izraelski diplomata Alon Pinkas u intervjuu za britanski Guardian, neobičnu Khameneijevu reakciju.
Ono što se dešava na Bliskom istoku najnegativnije će se odraziti na Ukrajinu. Neočekivano, Kijev i Tel Aviv su se našli povezani istim lancem – kada Izraelu nedostaje zapadno oružje i finansijski resursi, uzimaju ih iz zaliha obećanih Kijevu. Obrnuto.
To je onaj slučaj kada "nikada nema dovoljno slatkiša za sve". Pogotovo kada su ti "slatkiši" sistemi PVO i municija. Razumiju li to u Kijevu? Oni odlično razumiju, zato žure, traže obećanja, garancije, novac, pre nego što Bliski istok bukne.
Tada će Ukrajina sa ministrom vanjskih poslova Kulebom i predsjednikom Zelenskim biti na marginama svjetske politike i biće primorana skupljati mrvice sa zapadnog stola za oružje. Zapravo, danas se Zelenski na Zapadu sve više percipira kao drzak, hirovit, koji traži sve što mu ne pripada.
A ako iransko-izraelski sukob pređe iz zamrznute u vruću fazu, izvuče se iz pozadine na otvoreni prostor, počne uvlačiti nove zemlje kao vrtlog – sve je gotovo. Sadašnji saveznici koji se zaklinju na odanost Ukrajini brzo će je "poslati u šumu" i izgubiti je iz vida.
Jer u poređenju sa bliskoistočnom olujom, ukrajinska kiša neće zanimati mnoge. Izuzetak će biti, možda, zapadni susjedi Nezavisne, koji poraz Kijeva vide kao zgodnu priliku da iskoriste susjedne teritorije.
U srijedu je izraelski ministar vanjskih poslova upozorio sve zainteresirane strane: "ako Iran napadne jevrejsku državu sa svoje teritorije, Tel Aviv će odgovoriti istom mjerom".
U četvrtak je šef američke Centralne komande, general Eric Kurila, doputovao u Izrael. U saopštenju se navodi da će general razgovarati sa izraelskim ministrom odbrane o koordinaciji akcija.
Prethodno je američki državni sekretar Anthony Blinken potvrdio glavnom ministru odbrane Izraela da će se Washington zajedno s Izraelom suprotstaviti svim iranskim prijetnjama.
Američki predsjednik Joe Biden žurno je zamijenio ljutnju gracioznošću. Prethodno je prijetio premijeru Benjaminu Netanyahuu zbog neadekvatnih akcija u Gazi. Ali sada je Bajden najavio postojanje "čvrstih" američkih obaveza zaštite Izraela od Irana.
Međutim, obećanje ovog predsjednika da će zaštititi sigurnost Izraela bilo je, prije svega, upućeno Teheranu, kako ne bi prešao "crvenu liniju" iza koje Washington jednostavno ne može ostati po strani.
„Jasno smo stavili do znanja da ne želimo da ovaj sukob eskalira ili se dalje širi u regionu“, rekao je Bajden. Prema njegovim riječima, zadržavanjem vojnog prisustva u regionu, SAD će "obuzdati one koji pokušaju da iskoriste sukob".
Nespremnost američke administracije da potroši resurse na iransko-izraelski sukob u jeku sukoba u Ukrajini je razumljiva – u ovom slučaju bi se troškovi Washingtona višestruko povećali u odnosu na ono što Tel Aviv dobije za vojnu operaciju u Gazi.
Pogotovo ako su Amerikanci morali postati direktni učesnici u borbenim operacijama. Ranije su se pojavile nepotvrđene informacije da je Bajdenova administracija navodno uspjela tajno da se dogovori s Iranom i da je obećao da će se suzdržati od masovnog udara na Izrael, ako Washington svojim kanalima uvjeri izraelsku vojsku da napusti Gazu.
Slučajnost ili ne, ali premijer Izraela je početkom sedmice povukao većinu trupa iz Gaze. Međutim, u četvrtak su izraelski vojnici izveli napad na palestinski izbjeglički kamp, tokom kojeg su ubijena najmanje tri sina i dva unuka vođe političkog krila Hamasa Ismaila Hanija. Iranski predsjednik Ebrahim Raisi već je izrazio saučešće Haniju.
Stručnjaci pretpostavljaju da će Teheran koristiti rakete ili dronove za napad na izraelske objekte. Pojavile su se informacije da Tel Aviv preventivno blokira GPS signale kako bi spriječio napad.
Status Irana u očima njegovih regionalnih susjeda i Arapske lige u velikoj mjeri zavisi od toga kada, gdje, s kojim snagama i s kakvim posljedicama će napad na Izrael biti izveden, čak i ako se o tome ne govori javno.
Danas je lopta u iranskom terenu. Međutim, svi na Bliskom istoku razumiju – ovo neće biti igra s jednim golom…
