Evropska komisija objavila je najnoviji izvještaj o napretku zemalja koje teže članstvu u Evropskoj uniji, a među njima se našla i Bosna i Hercegovina. Izvještaj nosi jasnu poruku za bh. vlasti: napredak je stao još u martu.
Prilikom prezentacije izvještaja i izražavanja vlastitih stavova o proširenju, visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell i komesar za proširenje Oliver Varhelyi pokazali su optimizam u vezi s potencijalnim širenjem Unije do 2029. godine. Međutim, izvještaj o Bosni i Hercegovini ipak nosi drugačiju poruku: našoj zemlji predstoji dug put do ispunjenja svih uslova za članstvo u EU, što bi je udaljilo od mogućeg proširenja u tom roku.
Mart – početak i kraj entuzijazma na EU putu
U izvještaju se više puta naglašava kako je napredak Bosne i Hercegovine u suštini zaustavljen u martu. Tada je Evropska komisija formalno odobrila otvaranje pregovora o članstvu, uz naglasak da bh. vlasti moraju nastaviti raditi na ispunjenju osam ključnih prioriteta. Međutim, iz Evropske komisije sada navode da su ti napori već sedam mjeseci na čekanju, dok zakoni doneseni u tom "proljetnom zamahu" još uvijek nisu u potpunosti usklađeni s evropskom regulativom.
Primjer toga je Zakon o sukobu interesa. Komisija priznaje pozitivan iskorak u činjenici da je zakon usvojen, ali dodaje kako on još uvijek nije u potpunosti prilagođen evropskim standardima. Ovaj zakon odnosi se na četvrti prioritet, koji se sada smatra samo djelomično ispunjenim.
Zakon o sudovima BiH – ključni zadatak s nedovršenim pregovorima
Evropska komisija pohvalila je izmjene Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV), koje su usvojene u januaru, a odnose se na pristup međunarodnih stručnjaka ličnim podacima, što je bio jedan od uslova iz drugog prioriteta. No, treći prioritet, koji se odnosi na donošenje novih zakona o VSTV-u i sudovima BiH, i dalje zahtijeva hitno djelovanje.
Za zakon o VSTV-u podsjećaju na mišljenje Venecijanske komisije iz juna ove godine, uz poseban naglasak na pitanje integriteta. Problem integriteta, konkretno osnivanje Odjela za integritet, izazov je koji će, prema najavama, biti riješen tek u februaru naredne godine, kada bi se trebale revidirati dosadašnje imenovanja, ako bude potrebno.
Što se tiče novog zakona o sudovima BiH, Komisija insistira na njegovom hitnom usvajanju. No, politički sporazum o ovom zakonu još nije postignut. Posebno kontroverzno pitanje je sjedište Apelacionog suda, gdje Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, zagovara Banja Luku kao sjedište. Stranke okupljene oko Trojke su izrazile spremnost da prihvate sjedište suda u Republici Srpskoj, ali su predlagale druge gradove kao moguće opcije. Uprkos složenoj situaciji, ovaj zakon smatra se jednim od "lakših" zadataka koji bi, po mišljenju Evropske komisije, mogao pokrenuti napredak kada bi došlo do dogovora.
Osmi prioritet – sloboda izražavanja i zakon o kleveti
Evropska komisija ističe i osmi prioritet, koji se odnosi na slobodu izražavanja, medija i zaštitu novinara. U ovom segmentu je jasno ukazano na zakon o kleveti u Republici Srpskoj, koji je usvojen prošle godine, kao glavni kamen spoticanja. Komisija ne očekuje napredak po ovom prioritetu sve dok se zakon ne povuče. Osim toga, i dalje je otvoreno pitanje BHRT-a, a Komisija preporučuje donošenje novog zakona o javnom servisu, za što je već formirana radna grupa.
Ograničen napredak u suzbijanju torture i migracijama
U okviru sedmog prioriteta, koji zahtijeva zabranu torture, Komisija ukazuje na izmjene Zakona o ombudsmanu iz augusta 2023. godine, čime je ombudsmanu dodijeljena uloga nacionalnog preventivnog mehanizma protiv torture. Iako se taj napredak priznaje kao važan korak, on je također ostvaren prije marta, kada je sav ostali napredak, kako se navodi, praktično stao.
Pozitivne ocjene dolaze i u vezi s pitanjem migracija, odnosno šestim prioritetom. Evropska komisija ističe usvajanje strategije u oblasti migracija, Akcionog plana, te izmjene Zakona o strancima. Pohvaljen je i rad s Frontexom, kao i odluka da se Oman ukloni s liste zemalja s kojima BiH ima bezvizni režim, čime su smanjeni bezbjednosni rizici.
Uspjeh i stagnacija u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala
Na polju borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala (peti prioritet) zabilježeni su određeni koraci, kao što je rad na Zakonu o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, te izrada novog zakona o zaštiti ličnih podataka. No, u izvještaju se navodi da je potrebna dalja akcija, naročito na slučaju korupcije, te kao poseban primjer navode presudu u slučaju "Respiratori" kao jedinu pravomoćnu presudu u slučajevima visoke korupcije.
Uloga Mehanizma koordinacije – dug put do uspjeha
Prvi prioritet, koji se odnosi na funkcionisanje Mehanizma koordinacije o pitanjima EU-a, prepoznat je kao segment koji zahtijeva značajna poboljšanja. Program za evropske integracije dostavljen je Evropskoj komisiji u martu, ali je preporučeno da se revidira prema njihovim smjernicama. Evropska komisija takođe poziva Vijeće ministara da bez odlaganja imenuje državnog IPA koordinatora.
Mnogo toga na čekanju
Period obuhvaćen ovim izvještajem pokriva razdoblje od juna 2023. do septembra 2024. godine. Iako su u njemu navedeni pozitivni pomaci, Evropska komisija jasno daje do znanja da je veliki dio posla još uvijek daleko od završenog. Komisija naglašava "ograničen napredak" i ocjenjuje da se većina aktivnosti koje su ostvarene mogu pripisati periodu do marta. Time su izostale suštinske reforme potrebne za napredovanje na evropskom putu.
Iz Brisela su stigle jasne poruke, a bh. vlasti ostaju suočene sa zadatkom da u narednom periodu pređu sa riječi na djela kako bi nastavile put ka članstvu u Evropskoj uniji.
