Bosna i Hercegovina još uvijek nema državni budžet za 2024. godinu, iako smo već u junu. Milijarde KM iz Evropske unije čekaju, a jedino političari mogu omogućiti pristup tim sredstvima.
Plan Evropske unije za Zapadni Balkan, koji Bosni i Hercegovini treba donijeti preko milijardu eura, odnosno oko dvije milijarde KM, neće se pokrenuti dok se ne usvoji državni budžet.
Ova sredstva bi mogla znatno pomoći građanima BiH, no zbog neusvajanja budžeta ostaju nedostupna. Čak i bez tih sredstava, usvajanje budžeta je osnovna odgovornost državnih vlasti u decentraliziranoj zemlji kao što je BiH. Nažalost, državne vlasti nisu pokazale odgovornost.
Zastoj je izazvalo Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine. Budžetski okvir usvojen od strane Fiskalnog vijeća BiH trenutno se nalazi u kabinetu ovog ministarstva.
Ovaj okvir bi trebao biti proslijeđen Vijeću ministara BiH, ali to se još nije dogodilo, iako je već počeo juni 2024. godine. Budžet je trebao biti poslan Vijeću ministara BiH još u oktobru prošle godine, kako bi bio usvojen do kraja godine i stupio na snagu 1. januara.
Od oktobra 2023. prošlo je sedam mjeseci, a ministar finansija BiH Srđan Amidžić (SNSD) još nije poslao prijedlog budžeta.
Postoje spekulacije o ovoj temi, a najglasniji tračevi sugeriraju da je budžet dogovoren na sastanku Trojke, HDZ-a i SNSD-a u Laktašima u januaru ove godine.
U međuvremenu, Amidžić je potpisao dvije odluke o privremenom finansiranju, a aktuelna odluka, potpisana 1. aprila, predviđa izdvajanje novca do kraja ovog mjeseca.
Ministar finansija BiH je također prebacivao odgovornost na ministarstva, posebno na ministarstvo odbrane, tvrdeći da je ovaj resor tražio budžet od 1.7 milijardi KM. Kritizirao je i druge korisnike državnog budžeta zbog kašnjenja u dostavljanju potrebnih dokumenata, iako nije naveo konkretne institucije.
Amidžić je naglašavao da se budžet ne bi trebao povećavati, unatoč prijedlogu Fiskalnog vijeća za povećanje od 40 miliona KM. Ovo povećanje je u skladu sa Zakonom o Centralnoj banci BiH, koji predviđa da 60 posto čistog prihoda ove institucije ide u državni budžet.
Amidžić je u medijima kritizirao povećanje budžeta, tvrdeći da se to radi na štetu entiteta i da je privremeno finansiranje nužno za one koji se nisu ponašali ekonomski racionalno.
Pitanje budžeta BiH je više političko nego finansijsko, što je jasno iz potrebnih procedura za njegovo donošenje. Kada bi Amidžić konačno poslao prijedlog budžeta, on bi morao proći kroz Vijeće ministara i Parlamentarnu skupštinu BiH.
S obzirom na toksičnu političku klimu, čak i među članovima vladajuće koalicije, veliko je pitanje koliko bi građani BiH čekali na konačno usvajanje budžeta čak i nakon slanja prijedloga Vijeću ministara.
