Bosna i Hercegovina pred demografskim slomom: Starenje populacije i iseljavanje kao neminovnost
Bosna i Hercegovina se suočava s ozbiljnom demografskom krizom koja bi mogla imati dugoročne posljedice za društvo i ekonomiju zemlje. Prema procjenama, do 2050. godine BiH bi mogla imati 18,2 posto manje stanovnika nego 2013. godine, što je alarmantan pad u broju populacije. Ova situacija se pogoršava migracijama i starenjem stanovništva, čime BiH postaje jedna od zemalja u Evropi s najbržim gubitkom stanovništva.
Prema projekcijama, u manje od 50 godina broj stanovnika BiH mogao bi pasti na svega 1,5 miliona, što je gotovo nestanak značajnog dijela populacije. Iako postoje brojna pitanja o tačnim podacima migracija, jasno je da se stanovništvo smanjuje zbog niskog nataliteta i visokog mortaliteta. U posljednjim decenijama BiH je osjetila značajan gubitak stanovništva, a mnogi su već napustili zemlju, tražeći bolji život u inostranstvu.
Posljednji popis stanovništva iz 2013. godine pokazao je broj od 3,5 miliona, ali se procjenjuje da je stvarni broj bio niži jer su mnogi građani već napustili zemlju. Trenutno, BiH prema nekim istraživanjima broji manje od 3 miliona stanovnika, dok bi do 2050. godine mogla imati samo 1,9 miliona ljudi.
Demografski trendovi ukazuju na ozbiljan problem, jer u BiH se bilježi negativan prirodni priraštaj. Broj umrlih znatno nadmašuje broj rođenih, a prirodni priraštaj, uz emigraciju mladih i radno sposobnih osoba, stvara nepovratni pad stanovništva. Uz to, obrazovni sistem također osjeća teške posljedice – broj učenika u osnovnim školama opao je za 20 posto u posljednjih 12 godina. Ovaj pad broja djece u školama predstavlja direktnu prijetnju obrazovnom sistemu, jer su mnoge škole, posebno u ruralnim područjima, sve praznije, a nastavni kadar višak.
Dramatičan pad broja učenika u školama usko je povezan s negativnim demografskim trendovima, ali i s emigracijom mladih ljudi koji traže bolje životne uvjete u inozemstvu. Mnogi mladi, obrazovani ljudi napuštaju zemlju zbog osjećaja bezperspektivnosti i nesigurnosti, jer ne vide šanse za stabilan i siguran život u BiH. Ovaj problem je posebno izražen u nerazvijenim općinama, gdje je broj djece u osnovnim školama smanjen i do 50 posto.
Za rješavanje ovog problema potrebno je pristupiti demografskoj krizi kao ozbiljnom društvenom i infrastrukturnom pitanju, a ne samo kao socijalnom problemu. Od ključne važnosti je ulaganje u infrastrukturu i stvoriti uvjete koji će omogućiti mladima da planiraju svoju budućnost u BiH, da zasnuju obitelji i imaju sigurnost u obrazovnom, zdravstvenom i socijalnom sustavu.
Za rješenje demografske krize potrebna je snažna politička volja i angažman na realizaciji dugoročnih strategija koje će za rezultat imati stvaranje povoljnijeg okruženja za život i rad u BiH. Ako se nastave dosadašnji trendovi, Bosna i Hercegovina će se suočiti s ozbiljnim posljedicama koje će biti teško popraviti bez odgovarajuće reakcije.
