Bosna i Hercegovina povećala kvote za radne vize, ali birokratske prepreke usporavaju zapošljavanje stranih radnika
Bosna i Hercegovina je ove godine značajno povećala kvote za izdavanje radnih viza za strane radnike, sa ukupnim brojem od 7.229 dozvola, što je za 1.156 više u odnosu na prošlu godinu. Od tog broja, Federaciji Bosne i Hercegovine je dodijeljeno 4.490 radnih dozvola, Republici Srpskoj 2.000, dok je Brčko distriktu pripalo 739.
Iako kvote zvuče obećavajuće, praksa pokazuje da složene i komplikovane administrativne procedure ozbiljno otežavaju njihov puni iskorištaj. U pojedinim kompanijama primijećeno je da veliki broj prijava za radne dozvole biva odbijen od strane nadležnih institucija, što smanjuje broj stvarno angažovanih stranih radnika.
U jednoj firmi, na primjer, od preko stotinu podnesenih aplikacija, više od šezdeset zahtjeva bilo je odbijeno, a na kraju je angažovano samo 35 radnika. Od tog broja, desetak je već napustilo posao, pa je trenutno zaposleno tek oko 25 do 26 radnika. Većina tih radnika dolazi iz zemalja poput Indije, Nepala, Bangladeša, Pakistana i Šri Lanke, za koje je bh. tržište rada i pored nečlanstva u Evropskoj uniji još uvijek privlačno zbog znatno viših plata u odnosu na njihove matične zemlje.
Trend uvoza radne snage nije specifičan samo za BiH, već se može pratiti i kroz statistike cijele Evrope. U zemljama Evropske unije čak 23 posto radne snage dolazi iz uvoza, što znači da svaki četvrti radnik nije domicilni stanovnik.
Za ilustraciju regionalnih kretanja, u Hrvatskoj je do kraja aprila ove godine izdato 12.274 radnih dozvola za radnike iz BiH, čime su bh. radnici zauzeli drugo mjesto po broju stranih radnika u toj zemlji, odmah iza radnika iz Nepala.
Očigledno je da uvoz radne snage predstavlja neizbježnu potrebu za ekonomije regiona, ali i da postoje administrativne prepreke koje je neophodno prevazići kako bi kvote za radne dozvole u BiH bile u potpunosti iskorištene.
