Bosna i Hercegovina se nalazi na ključnom ispitu u oblasti finansijske transparentnosti i borbe protiv pranja novca.
Pred nadležnim institucijama je novi period evaluacije od strane Moneyvala, Komiteta eksperata Savjeta Evrope za ocjenu mjera protiv pranja novca i finansiranja terorizma, koja je zakazana za februar naredne godine. Rezultati ovog ispitivanja odlučiće hoće li država ostati izvan takozvane "Sive liste" zemalja koje ne primjenjuju dovoljno efikasne mjere u ovoj oblasti.
U prethodnim izvještajima, Moneyval je upozorio da BiH ima ozbiljne propuste u primjeni zakona, što predstavlja rizik za međunarodni ugled zemlje i njenu ekonomsku stabilnost. Procjenjuje se da je potrebno ispuniti najmanje 75 posto od oko 70 preporuka kako bi se izbjeglo ponovno stavljanje na "Sivu listu". Najvažniji prioriteti uključuju donošenje Zakona o oduzimanju i upravljanju imovinom na državnom nivou, kao i Zakona o ciljanim finansijskim sankcijama u vezi sa terorizmom, finansiranjem terorizma i proliferacijom oružja za masovno uništenje.
Još jedna ključna mjera jeste uspostava registra stvarnih vlasnika pravnih lica, što je zahtjev EU i FATF-a, a što Moneyval posebno prati. Do sada ovaj registar još uvijek nije funkcionalan, što predstavlja ozbiljan nedostatak u sistemu kontrole finansijskog kriminala.
Finansijsko-obavještajni odjel Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) u prošloj godini evidentirao je rast sumnjivih transakcija, ukupne vrijednosti od 298 miliona KM, što je za 30 miliona KM više u odnosu na prethodni period. U 63 posto prijavljenih slučajeva sumnja na postojanje krivičnog djela je potvrđena. Tužilaštvima u BiH proslijeđeno je 11 izvještaja s osnovanom sumnjom na pranje novca, koji obuhvataju 43 fizičke i 12 pravnih osoba.
Ekonomisti ukazuju na paradoks u sistemu kontrole: iako BiH ima stroge procedure za nadzor novca kod običnih građana, pravila su, kako se čini, manje rigorozna kada je riječ o velikim transakcijama koje se odnose na kompanije i pojedince s visokim finansijskim potencijalom.
Eventualni povratak na "Sivu listu" imao bi višestruke negativne posljedice. Investitori bi bili odvratni od ulaganja u BiH, međunarodne transakcije bi postale složenije i skuplje, dok bi obični građani osjetili posljedice kroz otežane transfere novca iz inostranstva i moguće blokade međunarodnih platnih servisa.
Predstavnici Ministarstva sigurnosti i delegacija za Moneyval intenzivno rade na usvajanju zakona i novih regulativa kako bi ispunili preporuke. Zakonski okvir za ciljane finansijske sankcije pripremljen je i u narednim sedmicama planira se njegovo upućivanje u zakonodavnu proceduru, s nadom da će biti usvojen prije februara 2026. godine.
Bosna i Hercegovina, dakle, stoji pred testom koji će pokazati koliko je spremna da adekvatno odgovori na međunarodne standarde u borbi protiv finansijskog kriminala. Posla je mnogo, rokovi su kratki, a cijena neuspjeha visoka – kako za ekonomiju, tako i za obične građane.
