Bosna i Hercegovina nalazi se među neslavnim liderima Evrope po snazi organiziranog kriminala, zauzimajući 8. mjesto na kontinentu i 54. mjesto u svijetu među 194 analizirane države.
Prema izvještaju Indeksa organiziranog kriminala, koji su izradili Evropska mreža protiv kriminala i terorizma (ENACT), INTERPOL i Institut za sigurnosne studije, u saradnji s Globalnom inicijativom protiv transnacionalnog organiziranog kriminala (GI-TOC), situacija u zemlji je alarmantna. Dok kriminalne mreže rastu i šire se, institucije zadužene za borbu protiv njih pokazuju zabrinjavajuću nesposobnost i nedostatak otpornosti.
Kriminalne mreže bez granica: BiH kao epicentar ilegalnih aktivnosti
Bosna i Hercegovina danas je istovremeno izvor, tranzitna tačka i krajnje odredište za mnoge oblike organiziranog kriminala. Trgovina ljudima za seksualnu eksploataciju i prisilni rad postala je ukorijenjeni problem, dok krijumčarenje migranata sa Bliskog istoka i Afrike kroz BiH predstavlja još jedan ozbiljan izazov.
Zemlja leži na jednoj od glavnih ruta za ilegalne migracije ka Evropskoj uniji, ali hiljade migranata ostaju zaglavljene unutar granica BiH zbog stroge granične kontrole susjednih zemalja poput Hrvatske. Ova situacija dodatno pogoršava već kritičnu sigurnosnu sliku u zemlji, omogućavajući rast krijumčarskih mreža koje operiraju pod okriljem slabe državne kontrole.
Trgovina drogom također je ključni segment organiziranog kriminala. BiH se sve više koristi kao tranzitna ruta za heroin, koji dolazi iz Azije, te kokain, koji ulazi iz Crne Gore i prolazi ka EU. Međutim, novi obrasci krijumčarenja ukazuju na sve veću domaću potražnju za heroinom, što predstavlja dodatnu prijetnju. Kanabis, iako u velikoj mjeri tranzitiran kroz BiH, često ostaje u zemlji, što je još jedan pokazatelj jačanja domaćeg tržišta narkotika.
Uz to, trgovina oružjem iz ratnih 90-ih i dalje je aktivna, a ilegalno iskorištavanje prirodnih resursa, poput šume i šljunka, postaje sve unosniji posao za kriminalne grupe.
Kriminal pod državnim okriljem
Jedan od ključnih problema leži u rasprostranjenoj korupciji koja prožima sve nivoe vlasti. ENACT izvještaj ističe da su veze između političkih lidera i kriminalnih grupa u BiH ne samo prisutne, već i duboko ukorijenjene. Kriminalci se često nalaze na platnim spiskovima državnih institucija, ili čak direktno sudjeluju u političkom životu kroz članstvo u vodećim političkim partijama.
"Kriminalne grupe u BiH više nisu samo marginalne organizacije koje djeluju u sjeni. Danas su one dio sistema, zaštićene od strane moćnika koji im omogućavaju nesmetano djelovanje. Ovo nije slučajna slabost institucija, već svjesno urušavanje sistema radi privatnih interesa," kaže Safet Mušić, stručnjak za sigurnost. Korupcija je toliko rasprostranjena da u nekim slučajevima čak i službenici zaduženi za borbu protiv organiziranog kriminala rade u korist kriminalnih mreža. Ova "simbioza" kriminala i državnih struktura uništava svaki pokušaj suprotstavljanja sve većem problemu.
Rastući trendovi kriminala: Kokain, okolišni zločini i krijumčarenje ljudi
Dok su heroin i kanabis dugo dominirali crnim tržištem u BiH, posljednjih godina bilježi se sve veća prisutnost kokaina. Prema riječima Mušića, potražnja za kokainom postaje značajan problem, ne samo u tranzitnom smislu, već i unutar domaćeg tržišta.
Paralelno s tim, okolišni kriminal, poput ilegalne sječe šuma i eksploatacije šljunka, doživljava ekspanziju, potaknut slabom regulacijom i malim kaznama za počinioce. Krijumčarenje migranata također pokazuje trend rasta, ne samo u BiH, već i u susjednim zemljama poput Hrvatske, Srbije i Crne Gore, što dodatno komplikuje regionalnu sigurnosnu situaciju.
Pravosuđe kao najveći kočničar pravde
Negativan utjecaj na borbu protiv organiziranog kriminala u BiH ima i stanje u pravosuđu. Korupcija unutar pravosudnih institucija, neefikasnost sudskih procesa i manjak političke volje za reforme doveli su do potpune paralize sistema.
"Kad pravosudne institucije rade u korist kriminala, a ne u korist pravde, jasno je da je država izgubila bitku protiv organiziranog kriminala. Građani su postali taoci sistema koji ih više ne štiti, već aktivno radi protiv njihovih interesa," upozorava Mušić.
Šta dalje? Borba ili kapitulacija?
Bosna i Hercegovina se nalazi pred sudbonosnim izborom. Bez radikalnih reformi i snažnih akcija usmjerenih na iskorjenjivanje korupcije i razbijanje veza između kriminala i politike, zemlja rizikuje da postane potpuno nefunkcionalna. Organizirani kriminal već sada kontrolira ključne segmente društva, a ukoliko se nastavi ovaj trend, BiH bi mogla postati evropski simbol pravnog i institucionalnog kolapsa.
Građani, iscrpljeni nepravdom i nesigurnošću, traže promjene, ali pitanje je ima li unutar sistema dovoljno hrabrih i nekorumpiranih pojedinaca koji će pokrenuti tu borbu.
