Evropska komisija radi na pravnom mehanizmu kojim bi mogla zaobići Mađarsku u planu zapljene 140 milijardi eura ruske imovine, namijenjene Ukrajini.
Obično bi ovakva odluka zahtijevala jednoglasnost 27 članica EU, što Orbánu, lideru Mađarske i poznatom po prijateljstvu s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, daje efektivno pravo veta.
Zbog dugogodišnje opstrukcije mađarskog premijera sankcija prema Kremlju, pravni stručnjaci EU razvijaju shemu koja bi omogućila donošenje odluke kvalificiranom većinom, oslanjajući se na zaključke Evropskog vijeća od 19. decembra prošle godine. U tim zaključcima, lideri EU su istakli da ruska imovina treba ostati zamrznuta dok Rusija ne prekine agresiju i ne nadoknadi štetu Ukrajini.
Komisija smatra da to daje pravno pokriće za promjenu pravila iz jednoglasnosti u kvalificiranu većinu, pod uvjetom da se većina drugih zemalja složi. Ipak, prepreke su brojne: osim Mađarske, i Slovačka bi mogla biti protiv plana, dok Belgija izražava zabrinutost da bi preuzimanje sredstava iz Eurocleara moglo izložiti zemlju pravnoj odmazdi Moskve.
“Uzeti Putinov novac i ostaviti rizike nama. To se neće dogoditi”, upozorio je belgijski premijer Bart De Wever, dok je istovremeno otvoren za razgovor o rješenju uz uključivanje drugih zemalja EU.
Lideri EU će se sastati sljedeće sedmice u Kopenhagenu, kako bi prikupili dovoljno podrške za izolaciju Orbána. Ključni pobornici plana su Njemačka, Španija, Poljska i baltičke države, dok su Francuska i Italija ranije zauzimale oprezan stav prema inovativnim prijedlozima korištenja zamrznutih sredstava.
