Budžetski fijasko: Milioni nestaju, a građani čekaju na lijekove i ceste

Budžetski deficit Federacije Bosne i Hercegovine izaziva sve veće kontroverze, a revizorski izvještaji ukazuju na ozbiljne pogreške u procjenama koje su dovele do neuravnoteženosti prihoda i rashoda. Posebno se ističe greška u procjeni Ministarstva finansija FBiH, gdje su prihodi bili precijenjeni za nevjerovatnih 1,1 milijardu KM, dok su rashodi podcijenjeni za oko pola milijarde KM. Ove razlike su na kraju rezultirale deficitom od približno 50 miliona KM.

Jedna od ključnih posljedica ovog deficita je nemogućnost provođenja vanrednog usklađivanja rasta penzija. Iako je prošle godine ostvaren suficit, taj višak je odmah iskorišten za pokrivanje deficita, što dodatno pojačava upitnost o stvarnim razlozima nastanka deficita. Umjesto ulaganja u reforme ili infrastrukturne projekte, na šta bi se deficit eventualno mogao opravdati, došlo je do prekomjerne potrošnje, posebno u kontekstu finansiranja kompanija.

Jedan od najvećih propusta trenutne vlasti je ignorisanje potreba građana, konkretno onih koji ovise o Fondu solidarnosti za liječenje teških bolesti. Potrebnih 87 miliona KM za eliminaciju lista čekanja u zdravstvenom sektoru nije osigurano, dok su sredstva upućena na druge, manje prioritetne stavke. Deficit u ovakvim okolnostima postaje ozbiljniji problem, jer nema vidljivih rezultata koji bi opravdali manjak u budžetu.

Kada je riječ o rješenjima za ovakve budžetske probleme, postoje tri opcije: štednja, povećanje prihoda ili zaduživanje. Međunarodni monetarni fond (MMF) često zagovara štednju u javnom sektoru, dok su domaći političari skloniji pokušajima povećanja prihoda. No, trenutna vlast se uglavnom odlučuje za zaduživanje, što samo produbljuje dugove. Na primjer, postoji ozbiljna sumnja da će se FBiH dodatno zaduživati na vanjskom tržištu, što može dovesti do još težih posljedica po ekonomsku stabilnost.

Uvođenje online fiskalizacije se također razmatra kao mjera za poboljšanje fiskalne discipline, ali bez snižavanja zbirne stope doprinosa, to može imati samo kratkoročne efekte. Time bi se, umjesto stvarne pomoći privredi, dodatno opteretili građani i privrednici, dok bi samo budžet postao stabilniji na štetu realnog sektora.

Trenutna vlada nije jedina odgovorna za ovaj budžetski fijasko; prethodne administracije također snose svoj dio krivice zbog lošeg planiranja. Ministarstvo finansija, koje je pod kontrolom jedne političke stranke, nastavlja s pogrešnim procjenama i lošim upravljanjem. Očito je da nedostatak sredstava od Svjetske banke, rast kamatnih stopa i loše planiranje i dalje pritišću ekonomski sistem FBiH.

Kapitalni projekti, poput gradnje puteva i autocesta, dodatno komplikuju situaciju. Iako se u budžetu izdvaja značajan novac za ove projekte, realizacija je izuzetno niska – svega 46 posto od planiranog. To objašnjava zašto građani i dalje voze po lošim cestama, dok sredstva koja bi trebala biti usmjerena na poboljšanje infrastrukture ostaju neiskorištena. Projekti poput izgradnje brze ceste Sarajevo-Tuzla, za koje su planirana značajna sredstva, još uvijek ne donose konkretne rezultate, a novac nestaje bez ikakvih vidljivih efekata na terenu.

Nastavak ovakve prakse samo produbljuje neizvjesnost i sumnje u sposobnost vlade da odgovorno upravlja javnim finansijama.