Mladenov iz Bugarske će predvoditi Mirovno vijeće, sastavljeno od lidera i visokopozicioniranih ličnosti iz raznih zemalja, zaduženo za nadzor Palestinskog odbora koji će upravljati Gazom. Pitanje razoružanja Hamasa ostalo je nejasno, dok Izrael ima spremne planove za novu ofanzivu...
Usred kršenja primirja, odmazdi i izuzetno teških životnih uslova, stanovništvu u Gazi je teško zamisliti budućnost. Pojas je sravnjen sa zemljom dok je izraelska vojska nastavila da ruši više od 2.500 objekata od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Ali uprkos krhkosti primirja i neizvjesnosti oko razoružanja Hamasa, ono što su danas objavili američki zvaničnici predstavlja tračak nade, jedini u ovom trenutku, za razmišljanje o putu ka obnovi ratom razorene teritorije.
Ovo je početak druge faze takozvanog "Trumpovog plana", koji predviđa prelazak sa prekida neprijateljstava na upravljanje i obnovu teritorije. Prema planu, palestinsko tehnokratsko tijelo (Nacionalni komitet za upravljanje Gazom), pod nadzorom međunarodnog "Mirovnog vijeća", bilo bi zaduženo za upravljanje Gazom u prelaznom periodu.
Ključnu ulogu će igrati Nikolaj Mladenov, bivši izaslanik UN-a za mir na Bliskom istoku i bivši bugarski ministar vanjskih poslova, imenovan za visokog predstavnika Vijeća za mir, kojim predsjedava lično Trump, sa zadatkom da nadgleda provedbu plana.
Palestinski odbor od 14 članova predvodit će Ali Shath, bivši zamjenik ministra u Palestinskoj nacionalnoj upravi, koju podržava Zapad, a koji je ranije bio odgovoran za razvoj industrijskih zona. Među ostalim članovima koje je odabrao Mladenov nalaze se ličnosti iz privatnog sektora i nevladinih organizacija. Hamas i njegov rival Fatah, na čelu s palestinskim predsjednikom Mahmoudom Abbasom, odobrili su popis članova.
Teoretski, komitet palestinskih tehnokrata bio bi odgovoran za svakodnevno upravljanje enklavom, uključujući sanitaciju, javne usluge i obrazovanje. Titanski zadatak na teritoriji gdje živi skoro 2 miliona raseljenih osoba (skoro cijelo stanovništvo Pojasa živi u improviziranim šatorima ili oštećenim zgradama).
Vijeće za mir, sastavljeno od dvanaest svjetskih lidera, na čelu s Mladenovim, pružat će nadzor i "smjernice na visokom nivou". Trump je prvobitno predložio bivšeg britanskog premijera Tonyja Blaira, ali ga je arapski svijet odbio, navodeći njegovu ulogu u katastrofalnoj invaziji na Irak 2003. godine i njegove neuspjehe kao predstavnika "Kvarteta" (UN, EU, SAD i Rusija).
Na kraju je izabran Bugarin Mladenov, bivši izaslanik UN-a za Bliski istok koji je često radio na smirivanju tenzija između Izraela i Hamasa. Pomalo iznenađujući izbor, s obzirom na to da je bio direktor Fondacije Otvoreno društvo u Sofiji, dijela globalne mreže filantropskih fondacija koje je osnovao investitor George Soros, kojeg je Trump nazvao svojim "apsolutnim neprijateljem".
Njegovo ime predložili su Ujedinjeni Arapski Emirati, a Trump ga je prihvatio uglavnom zbog povjerenja koje uživa i kod Izraelaca i kod Palestinaca. Zapravo, Mladenov ima dugogodišnje iskustvo u bliskoistočnoj politici. Bio je glavni izaslanik UN-a u Iraku (2013-2015), prije nego što ga je Ban Ki-moon imenovao za glavnog izaslanika UN-a za Bliski istok.
Tokom tih godina, pomogao je u suzbijanju prekograničnog nasilja između Izraela i Hamasa i podržao ideju o pregovaračkom rješenju sukoba. U Bugarskoj je godinu dana bio ministar odbrane, a zatim ministar vanjskih poslova (2010–2013), tokom arapskih ustanaka i početka sirijskog građanskog rata.
Godine 2012. organizirao je prvi sastanak sirijske opozicije u Sofiji, koji je okupio različite frakcije protiv Assadovog režima. Za svoje napore za mir, u februaru 2021. primio je "Veliku zvijezdu Reda Jerusalema", koju mu je dodijelio palestinski predsjednik. "On nas i Izraelce vrlo dobro poznaje, što je velika prednost", rekao je Ahmed Majdalani, bivši palestinski ministar i član Izvršnog odbora PLO-a.
Mladenov trenutno živi u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, gdje vodi Diplomatsku akademiju Anwar Gargash.
Ima magistarsku diplomu iz ratnih studija sa King's Collegea u Londonu i magistarsku diplomu iz međunarodnih odnosa sa Univerziteta nacionalne i svjetske ekonomije u Sofiji.
Prema sporazumu o prekidu vatre, Vijeće na čijem je čelu trebalo bi nadgledati sve: novu tehnokratsku palestinsku vladu, razoružanje Hamasa, raspoređivanje međunarodnih sigurnosnih snaga, daljnje povlačenje izraelskih trupa i napore za obnovu.
Pitanje razoružanja Hamasa ostaje najveća prepreka. Grupa još nije pojasnila hoće li se razoružati i kako. Trka za vodstvo Hamasa izvan Gaze vodi se između Khalila Al-Haye, koji se protivi razoružanju, i Khaleda Mashala, koji je otvoreniji za kompromis s Izraelom.
U međuvremenu, trenutni lider u Gazi, Ezzedine Al-Haddad, održava čvrst stav protiv razoružanja. Prema Wall Street Journalu, Izrael je vrlo skeptičan i priprema planove za novu vojnu ofanzivu u martu. Još jedna neizvjesnost odnosi se na sastav "Međunarodnih stabilizacijskih snaga" (ISF), zaduženih za održavanje reda u Gazi nakon što Hamas preda vlast.
Indonezija i Maroko su obećali da će doprinijeti slanjem trupa, ali Trumpova administracija još nije objavila veličinu snaga. Mnoge zemlje koje razgovaraju o učešću naglasile su da ne žele da se od njihovih trupa traži da prisilno razoružaju Hamas.
To su opasnosti i otpori s kojima će se bugarski Mladenov morati suočiti, u situaciji u kojoj civilno stanovništvo, pogođeno lošim vremenom i posljedicama rata, nastavlja plaćati najvišu cijenu. U posljednjih nekoliko sati, jaki zimski vjetrovi srušili su stotine šatora i improviziranih skloništa, usmrtivši najmanje 4 osobe, uključujući i djevojčicu.
Zdravstvene vlasti Gaze saopštile su u utorak da je jednogodišnje dijete umrlo od hipotermije tokom noći, dok je portparol agencije Ujedinjenih nacija za djecu rekao da je preko 100 djece i adolescenata ubijeno "vojnim sredstvima" od početka primirja.
