Dok obični građanin traži pravo glasa, aktivno biračko pravo za sve stanovnike Bosne i Hercegovine, HDZ-SNSD mašinerija čini sve da ospori ovu ključnu presudu Evropskog suda za ljudska prava (ECHR). Pitanje seže do strateškog lobiranja i zakonskih prepreka koje ovaj slučaj čine političkom krizom u samom srcu bh. vlasti.
Ključno pitanje trenutno je hoće li ministar za ljudska prava i izbjeglice, Sevlid Hurtić, potpisati putni nalog za Moniku Mijić, vršiteljicu dužnosti agentice Vijeća ministara pred Evropskim sudom za ljudska prava, kako bi prisustvovala raspravi zakazanoj za 20. novembar u Strazburu u predmetu “Slaven Kovačević protiv BiH”.
Kontroverze oko putnog naloga: Da li će Hurtić odobriti odlazak Mijić u Strazbur?
Ulogu u ovom kompleksnom pitanju igra Davor Bunoza, ministar pravde BiH iz HDZ-a, koji intenzivno lobira za potpisivanje ovog putnog naloga. Hurtić je na sjednici Vijeća ministara izjavio kako je Bunoza snažno insistirao da Hurtić potpiše nalog. Taj dokument omogućio bi odlazak ne samo Mijić, već i grupe savjetnika i ministara iz BiH: Sandre Malešić, Bunoze, te entitetskih ministara pravde Vedrana Škobića i Miloša Bukejlovića. Svi oni, kao „savjetnici“ Mijić, ne bi mogli otputovati ukoliko Hurtić odbije potpisati nalog.
Poseban značaj pridaje se prisustvu Monike Mijić, čiji je mandat vršiteljice dužnosti agenta pred Evropskim sudom već istekao. Ovdje nastaju dodatne kontroverze, budući da je ona već sedmi put postavljena na tu funkciju u Vijeću ministara, iako prema Zakonu o upravi mandat vršioca dužnosti može biti produžen samo jednom. Uprkos tome, Vijeće ministara je na 56. sjednici 18. jula 2024. donijelo zaključak kojim je nezakonito produžilo mandat Mijić i nekolicini drugih vršitelja dužnosti, što je prema mišljenju Ureda za zakonodavstvo suprotno zakonskim odredbama.
Da li Trojka poznaje zakonske procedure?
Politička klima oko ovog pitanja sve je napetija jer su, osim HDZ-a i SNSD-a, za nezakonito produženje mandata glasali i članovi koalicije Trojka, uprkos upozorenjima o nezakonitosti ovog poteza. Naime, pokušaj da se zaključkom zamijeni „rješenje“ kao akt više pravne snage predstavlja direktno kršenje zakonskih propisa. Ovdje se postavlja pitanje koliko članovi Trojke uopšte poznaju pravne procedure i zakonske okvire, te zašto su podržali ovaj pravno upitan zaključak.
Politički pritisci na ministra Hurtića: Putni nalog kao put u krivično djelo?
Hurtić se suočava s velikim pritiscima da odobri putni nalog za odlazak u Strazbur, čime bi omogućio ne samo prisustvo Monike Mijić već i svih drugih koji su uključeni u ovaj politički spor. Međutim, ukoliko se Hurtić odluči na takav potez, postoji velika mogućnost da bi mogao biti krivično odgovoran za nezakonitost u izdavanju putnog naloga. Na taj način, njegovi protivnici mogli bi iskoristiti ovo pitanje za daljnje političke obračune, podstičući ga, kako se u javnosti već špekulira, na činjenje krivičnog djela kako bi Mijić i tim uspjeli doći u Strazbur.
Schmidtova podrška protiv presude: Britanski advokati kao kontra u slučaju “Kovačević protiv BiH” Slučaj “Slaven Kovačević protiv BiH” postao je i međunarodni problem jer visoki predstavnik Christian Schmidt, iako neće prisustvovati raspravi, unajmio je britanske advokate koji će pokušati oboriti ovu historijsku presudu. Ova presuda ECHR-a, ako bude potvrđena, nalaže da Bosna i Hercegovina bude tretirana kao jedinstvena izborna jedinica, čime bi svi građani imali pravo glasati za člana Predsjedništva BiH bez obzira na etničku pripadnost ili entitetsku pripadnost.
Nadalje, predložena presuda predviđa da se delegati za Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH biraju iz cijele države, a ne samo iz pojedinih dijelova, čime bi se ukinula trenutna ograničenja po entitetskoj osnovi i omogućilo da svaki građanin, neovisno o etničkoj pripadnosti, učestvuje u procesu odabira predstavnika.
Šira politička pozadina: HDZ-SNSD savezništvo u borbi protiv reformi
Jasno je da HDZ i SNSD ne odustaju od ustavnog koncepta koji privilegira etnički princip u politici Bosne i Hercegovine. Dok ECHR presuda sugerira put prema jednakopravnosti i pravima svakog građanina na izborima, HDZ-SNSD mašinerija nastoji po svaku cijenu spriječiti njenu implementaciju, čime se nastavlja politička borba protiv suštinskih reformi koje bi omogućile demokratizaciju i jednakost u izborima na nivou cijele države.
U ovoj političkoj igri, ključnu ulogu igraju ne samo domaći političari već i međunarodni akteri poput Christiana Schmidta, čija je odluka da podrži obaranje presude izazvala dodatne kontroverze. Odluka da angažira britanske advokate koji će u Strazburu raditi na rušenju presude postavlja pitanje o ulozi međunarodne zajednice u procesu demokratizacije Bosne i Hercegovine, jer ovakva intervencija direktno podržava etničku podjelu na kojoj HDZ i SNSD insistiraju.
Dok traje borba za ostvarenje građanskih prava svih stanovnika BiH, predstojeća rasprava u Strazburu mogla bi predstavljati prekretnicu u političkom sistemu zemlje. Presuda u slučaju „Kovačević protiv BiH“ ima potencijal da Bosnu i Hercegovinu konačno usmjeri ka jednakopravnosti građana, ali aktuelni pritisci i manevarisanja HDZ-SNSD mašinerije, uz podršku određenih dijelova Trojke, ukazuju na kontinuirani otpor prema ovom cilju.
Hoće li Hurtić popustiti pod pritiscima ili će ostati pri zakonitim procedurama – ostaje da se vidi. No, jedno je jasno: odluka koju će Evropski sud za ljudska prava donijeti mogla bi biti korak naprijed ka građanskoj jednakosti u BiH ili nova potvrda nadmoći etničkih i političkih interesa nad pravima običnog građanina.
