Trojka protiv Dodika, a tajmer za EU otkucava
Bosna i Hercegovina je 23. januara svjedočila neuobičajeno dinamičnom političkom danu, obilježenom s tri sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, smjenama i usvajanjem zakona ključnih za približavanje EU.
Na hitnim sjednicama usvojeni su prijedlozi zakona o graničnoj kontroli i zaštiti ličnih podataka, koji čekaju potvrdu u Domu naroda BiH. Međutim, fokus javnosti skrenut je na odluku stranaka Trojke da prekinu saradnju sa SNSD-om, što je kulminiralo smjenom Nebojše Radmanovića iz Kolegija Predstavničkog doma.
Iako politička previranja dominiraju naslovima, u sjeni su ostali evropski zakoni, čije je donošenje uslov za otvaranje pregovora s Evropskom unijom. Prema riječima Predraga Kojovića (Naša stranka), BiH ima rok do 5. marta da usvoji ključne zakone i ispuni obaveze koje bi omogućile dobijanje datuma za početak pregovora.
U fokusu vlasti sada su prijedlozi zakona o sudovima i o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV), koji predstavljaju završne korake na evropskom putu. Osim njih, potrebno je usvojiti budžet institucija BiH i imenovati glavnog pregovarača za pregovore s EU.
No, glavni kamen spoticanja ostaje zakon o sudovima BiH. SNSD, predvođen Miloradom Dodikom, insistira da sjedište Apelacionog suda bude u Banjoj Luci, dok Trojka predlaže Istočno Sarajevo zbog blizine pritvora i drugih pravosudnih institucija.
Dodatnu komplikaciju predstavlja pitanje imenovanja glavnog pregovarača, koje je prethodno bilo dio razgovora između Trojke i SNSD-a. Imena poput Ane Trišić Babić i Radovana Kovačevića, oba povezana sa SNSD-om, bila su u opticaju, ali nakon raskida saradnje, taj proces se resetuje.
HDZ, iako formalno podržava evropski put, ne žuri s raskidom saradnje s Dodikom. Na posljednjim sjednicama glasali su protiv smjene Radmanovića, čime su dodatno zakomplikovali situaciju.
Dok rok za ispunjenje evropskih uslova neumoljivo ističe, trenutni politički zastoj ostavlja malo prostora za dugotrajne pregovore. Vlast mora brzo djelovati kako BiH ne bi još jednom propustila priliku da napravi iskorak prema EU.
Politički akteri sada igraju utrku s vremenom, a ishod zavisi od njihove spremnosti da pronađu zajednički jezik i stave evropske ciljeve iznad trenutnih političkih nesuglasica.
