Prijedlog Zakona o postupku prijenosa prava vlasništva na nekretninama u vlasništvu Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradova i općina na nastradalim područjima izazvao je burnu raspravu na sjednici Zastupničkog doma Parlamenta FBiH. Dok Vlada zakon predstavlja kao dugoročno rješenje za pomoć pogođenim građanima, pojedini zastupnici upozoravaju da bi mogao postati nova platforma za zloupotrebe javnih sredstava – baš kao što se, kako tvrde, dogodilo nakon poplava 2014. godine.
Federalni ministar pravde Vedran Škobić istakao je da se nada da zakon nikada neće morati biti primijenjen, jer se odnosi na situacije prirodnih katastrofa.
– Riječ je o prijenosu vlasništva sa javnih institucija na fizička lica, bez naknade. Ideja je pružiti trajno rješenje ljudima koji su ostali bez krova nad glavom, kroz precizno regulisane javne pozive i procjene štete. Rješenje je modelirano prema zakonu iz 2014. godine i rađeno u saradnji s Ministarstvom za raseljene osobe i izbjeglice – rekao je Škobić.
Međutim, opozicioni zastupnik Slaven Raguž iznio je niz zabrinutosti. Podsjetio je na izvještaje Ureda za reviziju koji su pokazali da je nakon poplava 2014. godine planirana izgradnja 2.000 objekata, a izgrađeno ih je tek 700. Ostatak sredstava, tvrdi Raguž, završio je ko zna gdje.
– Javni pozivi su tada bili prilagođeni određenim firmama. Ljudi u Fojnici koji nemaju političke veze ostali su bez ičega, dok su se asfaltirali putevi prema vikendicama političara na Prokoškom jezeru. Saobraćajna infrastruktura i dalje nije obnovljena ni devet mjeseci nakon poplava. A zakon koji danas razmatramo potencijalno otvara ista vrata zloupotrebama – poručio je Raguž.
Naglasio je i da se zakon mora preciznije uskladiti s jedinicama lokalne samouprave te da nije prihvatljivo da sva moć implementacije bude u rukama jednog federalnog ministarstva.
– Federalni budžet je 2014. oštećen za između 220 i 250 miliona KM. Čak 46 posto sredstava završilo je nenamjenski, a neki očigledno u svojim džepovima. Ko ne vjeruje, neka pročita izvještaje revizije – dodao je Raguž.
Sličan stav iznio je i zastupnik Haris Šabanović, koji je rekao da dijeli zabrinutost, ali da zakon ipak može ubrzati obnovu.
– Devet mjeseci je izgubljeno. Jesen i zima su pred nama, a praktično ništa kapitalno nije urađeno. Ljudi i dalje čekaju pomoć, a institucije djeluju paralizirano – kazao je Šabanović.
Zastupnik Admir Čavalić ocijenio je da je zakon stigao prekasno i podsjetio na slične propuste iz prošlosti.
– Umjesto pomoći onima koji su ostali bez domova, svjedočili smo pojavi luksuznih vikendica političara. Ako ne budemo oprezni, ovaj zakon može samo ponoviti iste greške – upozorio je Čavalić.
Rasprava je jasno pokazala kako među zastupnicima vlada ozbiljna zabrinutost da bi zakon, umjesto da pomogne najugroženijima, mogao postati novo poglavlje u dugoj historiji zloupotreba javnih sredstava u Federaciji BiH. Javnost s pravom očekuje da se svi aspekti ovog zakona dovedu do maksimuma transparentnosti prije eventualnog usvajanja.
