Za manje od dvadeset dana, tačnije 1. avgusta, na snagu bi trebalo da stupe nove carinske mjere Sjedinjenih Američkih Država prema Bosni i Hercegovini, koje podrazumijevaju uvođenje carina u visini od čak 30 posto na sve proizvode iz BiH, osim onih obuhvaćenih sektorskim izuzecima.
Ovu vijest nedavno je potvrdio američki predsjednik Donald Trump u pismu upućenom predsjedavajućoj Predsjedništva BiH, Željki Cvijanović.
Dok se izvozna zajednica u BiH nalazi u stanju šoka i zabrinutosti, bh. institucije i dalje nemaju konkretan odgovor. Od aprila, kada je uvođenje visokih carina prvi put najavljeno, umjesto odlučne diplomatske ofanzive, pitanje je pretvoreno u novu epizodu političkog nadmudrivanja i prepucavanja između domaćih aktera.
Iako se očekivalo da će pitanje carina biti glavna tema na sastanku članova Predsjedništva BiH s vršiocem dužnosti pomoćnika državnog sekretara SAD-a za Evropu i Evroaziju, Brendanom Hanrahanom, koji je ovih dana boravio u Sarajevu, javnost nije dobila jasne informacije da li je ovo pitanje uopće otvoreno. U zvaničnom saopštenju Predsjedništva BiH tek je šturo navedeno da su vođeni razgovori o ekonomskim pitanjima te da je istaknuta potreba za iniciranjem aktivnosti usmjerenih na održiv i ubrzan ekonomski rast, posebno u sektorima energetike, transportne infrastrukture i američkih investicija.
Međutim, izostala je ključna stvar — konkretan plan za izbjegavanje teškog udara na izvoznike, kojih prema dostupnim podacima ima oko 150. Ove kompanije sada s pravom strahuju da će im roba biti opterećena carinama od 30 posto, što bi moglo ozbiljno ugroziti njihovu konkurentnost na američkom tržištu.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u prvih šest mjeseci ove godine bh. firme izvezle su u SAD robe ukupne vrijednosti oko 118 miliona KM. Zanimljivo je da je u odnosu na isti period prošle godine izvoz skoro udvostručen, s obzirom na to da je u prvih šest mjeseci 2024. iz BiH u SAD izvezeno robe vrijedne oko 60 miliona KM.
Najveći broj izvoznika — njih oko 120 — dolazi s područja Federacije BiH, dok je tridesetak firmi iz Republike Srpske. Na spisku izvoznika nalaze se firme iz namjenske industrije, proizvođači alkoholnih i bezalkoholnih pića, vode, namještaja, automobilskih dijelova i opreme, kao i proizvođači rukotvorina.
S druge strane, podaci o uvozu govore o znatno drugačijem trendu. U prvih šest mjeseci ove godine u BiH je iz SAD-a uvezeno robe u vrijednosti od 36,1 milion KM, na koju je plaćeno 7,9 miliona KM dažbina. Za usporedbu, u istom periodu prošle godine uvoz je bio oko 126 miliona KM, s uplaćenih oko 24 miliona KM dažbina.
Trend jasno pokazuje: uvoz iz SAD u BiH je značajno smanjen, dok je izvoz iz BiH u SAD porastao. Upravo taj rast izvoza mogao bi biti ozbiljno ugrožen carinskim mjerama koje stupaju na snagu početkom avgusta.
Dok bh. političari i dalje pokušavaju u javnosti prikazati sliku stabilnosti i navodne bliske odnose s Washingtonom, realnost na terenu pokazuje da ekonomska diplomatija gotovo i ne postoji. Za to vrijeme, privrednici prepušteni sami sebi već prave krizne planove, svjesni da bi carine mogle značiti kraj izvoza na jedno od najvažnijih tržišta izvan Evrope.
Ukoliko se hitno ne pokrenu konkretni pregovori i ne nađe rješenje, na udaru bi mogle biti ne samo stotine miliona maraka prihoda, već i hiljade radnih mjesta u Bosni i Hercegovini. A šteta bi se mogla osjećati godinama.
Kako sada stvari stoje, pitanje nije hoće li se posljedice osjetiti, nego koliko će biti duboke i koliko dugo će BiH plaćati cijenu političke nezainteresovanosti za realni sektor.
