Šmitovo upozorenje UN-u: Dodikovo ponašanje predstavlja vanrednu krizu u Bosni i Hercegovini
Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt uputio je pismo generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija Antoniju Guterresu uoči sjednice Vijeća sigurnosti UN-a zakazane za 6. maj, na kojoj će se razmatrati situacija u Bosni i Hercegovini.
U dokumentu se navodi da je izvještajni period obilježen ozbiljnim porastom političkih tenzija koje predstavljaju vanrednu i dosad neviđenu krizu u Bosni i Hercegovini još od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Posebno se ističe prvostepena presuda Suda BiH od 26. februara 2025. godine, kojom je predsjednik entiteta Republika Srpska, Milorad Dodik, osuđen na godinu dana zatvora i zabranu obavljanja političkih funkcija u trajanju od šest godina. Presuda se odnosi na njegovo odbijanje da provede odluku visokog predstavnika kojom se suspenduju aktivnosti usmjerene na donošenje zakona koji bi derogirali nadležnosti Ustavnog suda BiH, a koje vlasti RS ne priznaju.
Nakon izricanja presude, institucije RS-a odgovorile su donošenjem zakona koji efektivno poništavaju djelovanje državnog pravosuđa i državnih sigurnosnih agencija na teritoriji entiteta, čime se, prema ocjeni visokog predstavnika, gradi paralelna institucionalna struktura suprotna ustavnom poretku zemlje.
Schmidt posebno upozorava na izjave lidera RS-a koje pozivaju na “mirno razdruživanje” i “izvorni Dejton”, te na najavu izrade nacrta novog Ustava RS-a, što ocjenjuje kao izuzetno opasan potez koji vodi ka institucionalnoj destabilizaciji.
U pozitivnom kontekstu istaknuto je rukovodstvo Brčko distrikta koje je, za razliku od ostatka zemlje, ostalo posvećeno reformskim procesima i uspješno se distanciralo od destabilizirajućih političkih događaja povezanih s presudom Dodiku.
Izvještaj također ukazuje na ozbiljne kadrovske probleme unutar policijskih agencija u BiH, uključujući Državnu agenciju za istrage i zaštitu (SIPA) i Graničnu policiju. Popunjenost policijskog kadra u prosjeku iznosi između 70 i 80 posto ukupnih kapaciteta, pri čemu se bilježi slaba zainteresiranost mladih za zapošljavanje u ovim službama, dok značajan broj iskusnih službenika odlazi u penziju ili napušta službu u potrazi za bolje plaćenim poslovima.
Posebna pažnja posvećena je i prijetnjama koje je predsjednik RS-a uputio službenicima SIPA-e, poručivši da će biti protjerani s teritorije entiteta.
U izvještaju se također navodi zabrinjavajući nivo verbalnog i fizičkog nasilja prema nezavisnim medijima. Schmidt ističe prijetnje koje je Dodik izrekao vlasnicima i urednicima medijskih kuća poput BUKA, Capital.ba i BN tokom javnog skupa 26. februara, kada ih je optužio da su, uz finansijsku pomoć Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), angažovani kako bi “uništili Republiku Srpsku” i diskreditovali njega lično. Dodik je tada poručio da “narod treba da im sudi”.
Dan nakon mitinga, savjetnik predsjednika RS Branislav Okuka je, prema navodima iz izvještaja, verbalno i fizički napao novinare BN televizije, Al Jazeere i RTL-a. Napadi i prijetnje upućene medijima, zaključuje Schmidt, predstavljaju kontinuirani problem koji dodatno produbljuje krizu.
