Na redovnoj sjednici Vijeća sigurnosti UN-a, visoki predstavnik Christian Schmidt predstavio je svoj najnoviji izvještaj o Bosni i Hercegovini, ističući kako zemlja prolazi kroz jednu od najvećih političkih kriza od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Schmidt je, međutim, naglasio da unatoč porastu napetosti u zemlji, “opasnost od rata ne postoji.”
Schmidt je također istakao važnost Rezolucije 1031, koju je Vijeće sigurnosti UN-a usvojilo 1995. godine, a koja je postavila temelje za implementaciju Dejtonskog mirovnog sporazuma. Predstojeće obilježavanje 30 godina Dejtona krajem maja u Daytonu, na kojem će se okupiti predstavnici BiH, Srbije, Hrvatske, NATO-a i međunarodne zajednice, bit će prilika za daljnje razmatranje napretka u implementaciji ovog sporazuma.
Porast tenzija, ali ne i sigurnosna kriza
Visoki predstavnik je objasnio da je izvještajni period obilježila “značajna eskalacija političkih napetosti”, osobito u prvom kvartalu 2025. godine. Iako situacija u BiH ima karakteristike ozbiljne krize, Schmidt je jasno naglasio da ne vidi pokazatelje da bi se situacija mogla pretvoriti u sigurnosnu krizu. “Ovo je najteža kriza od Dejtona, ali još uvijek ne postoje naznake da bismo se mogli suočiti s prijetnjom rata”, rekao je Schmidt.
S obzirom na političke turbulencije koje je izazvala presuda entitetskom predsjedniku Miloradu Dodiku, Schmidt je istaknuo da Dodikove odluke, koje uključuju intenziviranje napada na ustavni poredak i prijetnje secesijom, imaju ozbiljan negativan utjecaj na stabilnost zemlje. Upozorio je da su zakoni koji se usvajaju u entitetima u suprotnosti s ustavnim poretkom države, a Ustavni sud BiH već je poništio niz tih zakona.
Podrška građana i uloga međunarodne zajednice
Schmidt je prenio zabrinutost građana BiH koji se sve češće obraćaju s pitanjem: “Možete li, gospodine Schmidte, spriječiti da ponovo izbije rat?” Njegov odgovor bio je jasan: “Nema opasnosti od rata.” Međutim, visoki predstavnik je upozorio na opasnu zapaljivu retoriku koja se koristi od strane određenih političkih aktera, što može ugroziti opstanak BiH u skladu s Dejtonskim mirovnim sporazumom.
Schmidt je pohvalio zaposlene u državnim institucijama, posebno u Republici Srpskoj, koji su odolijevali nezakonitim nalozima unatoč političkim pritiscima, te opoziciju koja se protivi tim potezima. Također je istaknuo pozitivnu ulogu hrvatske zajednice u BiH, posebno u Mostaru, gdje su lokalni lideri uspješno rješavali probleme bez potrebe za vanjskim uplitanjem.
Diskriminacija i reforma izbornog sistema
Visoki predstavnik je posebno naglasio važnost provedbe presuda Evropskog suda za ljudska prava, poput slučajeva Sejdić-Finci, Komšić i Ljubić, te je pozvao na hitno adresiranje pitanja diskriminacije. Naglasio je da bi ustavne promjene trebale biti usklađene s evropskim standardima i podcrtavao potrebu za reformom izbornog sistema kako bi se omogućilo jednakopravno predstavljanje svih građana BiH.
Ekonomska stabilnost, demografski izazovi i okolišna pitanja
Dok je ekonomija BiH trenutno stabilna, Schmidt je ukazao na ozbiljan demografski pad, posebno među mladima, te istaknuo potrebu za boljim podacima koji bi pomogli u razumijevanju stvarne situacije. Također je apelirao na odgovorno upravljanje okolišem s obzirom na učestale prirodne katastrofe koje ugrožavaju stabilnost i razvoj zemlje.
“Ne možemo ignorirati stvarnost. Dejtonski sporazum ostaje temelj BiH, ali ga treba dalje razvijati, a ne dovoditi u pitanje”, kazao je Schmidt, pozivajući političke lidere da se usmjere na implementaciju 14 prioriteta Evropske komisije i provedbu nužnih reformi. “Nijedan pojedinac nije iznad zakona”, zaključio je visoki predstavnik, naglašavajući da je ključ za budućnost BiH u daljnjem napretku prema EU, temeljenom na principima Dejtonskog sporazuma.
