U Sjedinjenim Američkim Državama se zahuktava utrka za izbor republikanskog predsjedničkog kandidata između bivšeg predsjednika Donalda Trumpa i nove zvijezde stranke, guvernera Floride Rona DeSantisa. Izbor republikanskog kandidata u konačnici bi mogao odrediti i pobjednika sljedećih predsjedničkih izbora, buduće stanje demokratije u toj državi, a mogao bi se izravno odraziti i na rat u Ukrajini, prenose strane agencije.
Trump je već službeno najavio svoju nominaciju, a očekuje se da će DeSantis, koji jaše na krilima premoćne pobjede na lokalnim izborima u svojoj matičnoj državi, objaviti svoju kandidaturu u maju. Oba političara već su krenula s predizbornim aktivnostima, pa je tako Trump nastupio ovog vikenda na konferenciji konzervativnih donatora, dok je DeSantis pohodio republikanske skupine u Teksasu i održao govor u Predsjedničkoj biblioteci Ronalda Reagana u Kaliforniji.
U sljedećim danima, obojica će se zaputiti u saveznu državu Iowu, gdje tradicionalno započinje proces odabira republikanskog predsjedničkog kandidata. DeSantis će u Davenportu i Des Moinesu predstavljati svoju knjigu "Hrabrost slobode: Nacrt s Floride za američki preporod" koja je, kao što joj i ime daje natuknuti, plaforma s kojom se guverner nada pobijediti na predizborima, a potom i na izborima za predsjednika. Knjiga je svojevrsna mješavina memoara i manifesta, u kojem hvali svoje nošenje s pandemijom koronavirusa na Floridi, dok istovremeno kritizira predsjednika Joea Bidena, vodeće medije, javno zdravstvo i "progresivnu agendu" za urušavanje američkih vrijednosti i sloboda.
Nekoliko dana nakon DeSantisa, u Iowu će se zaputiti i Trump, koji će u Davenportu održati govor o politici obrazovanja - temi koju je DeSantis gurnuo u prvi plan kampanje kroz svoje "antiprogresivne" zakone o školstvu na Floridi.
DeSantis je zasjao u anketama nakon razočaravajućeg rezultata republikanaca na međuizborima i lokalnim izborima prošle godine. Iako se očekivao "crveni val" - premoćna pobjeda republikanaca na izborima za Donji dom Kongresa, Senat i za guvernere saveznih država, većina analitičara se slaže da je konačni rezultat bio iznimno pozitivan po demokrate, koji su zadržali većinu u Senatu i održali paritet u lokalnim vlastima, dok su republikanci ostvarili tek tanku većinu u Donjem domu.
Radi se, objektivno gledano, o obrtanju povijesnog trenda obzirom da stranka čiji predsjednik nije na vlasti u pravilu redovno osvaja znatnu većinu u Kongresu - i Trump i Barack Obama pretrpjeli su poraze u Donjem domu nakon prve dvije godine mandata. Prema anketi provedenoj na CPAC konferenciji pored Washingtona ovog vikenda, čak 62% sudionika na konferenciji željelo bi vidjeti Trumpa kao svojeg predsjedničkog kandidata, dok je tek 20% navelo DeSantisa kao svoj prvi izbor. Istina, trka još nije službeno ni počela, i tek treba vidjeti kakav će učinak imati kaznene prijave protiv Trumpa, ukoliko ih Ministarstvo pravosuđa podigne.
Niti jedan od republikanskih kandidata ne bi bio prvi izbor ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, obzirom na njihove dosadašnje vanjskopolitičke stavove. Odlazak Joea Bidena iz Bijele kuće za Ukrajinu bi vjerojatno značilo znatno manju količinu vojne i novčane pomoći, a možda i njezin potpuni prekid.
DeSantis se još nije jasno postavio oko rata u Ukrajini, međutim njegove posljednje izjave kreću se u smjeru općeg stava republikanske stranke, koja je sve više suzdržana oko bezuvjetne podrške Kijevu.
"Imaju politiku neispisanog čeka, bez jasno prepoznatih strateških ciljeva", kazao je DeSantis o Bidenovoj administraciji krajem prošlog mjeseca.
I čelnik CIA-e William Burns upozorio je Zelenskog za vrijeme tajnog posjeta Kijevu prošlog mjeseca kako će SAD u budućnosti teže pružati vojnu i materijalnu pomoć, obzirom na politički pritisak unutar države i na republikansko preuzimanje Donjeg doma. Promjena stranke na vlasti u Bijeloj kući vrlo bi vjerojatno za sobom donijela i značajnu promjenu u politici vojne pomoći Ukrajini.
