Kit Klarenberg istražuje kako AI video tehnologija koju su razvili veterani izraelske Jedinice 8200 možda omogućava novu eru obavještajno vođenog seksualnog ucjenjivanja, bez ljudskog sudjelovanja.
Ynet je objavio da je izraelski startup za umjetnu inteligenciju Decart “predstavio revolucionarnu tehnologiju transformacije video zapisa u stvarnom vremenu, postavljajući novi standard u brzo razvijajućem području generativnih medija”, nakon “mjeseci iščekivanja i opsežnog prikupljanja sredstava”. Nazvana Mirage, ona “omogućuje kontinuiranu transformaciju živog ili prethodno snimljenog video sadržaja bez prekida, održavajući visoku kvalitetu i impresivnu stabilnost tijekom cijelog procesa”. Očita sumnja se javlja da je prava svrha ove tehnologije stvaranje uvjerljivih, izmišljenih kompromitirajućih materijala o metama, bez rizika da cionistička obavještajna služba bude javno razotkrivena.
Takvo tumačenje nije odmah očito iz opisa Miragea koji nudi Ynet. Medij navodi da tehnologija “transformira samu definiciju videa – od statičnog, unaprijed snimljenog formata do živog, fleksibilnog i interaktivnog medija”. To navodno otvara “nove poslovne modele za stvaratelje sadržaja, brendove i platforme”. Na primjer, “televizijske kuće i oglašivači” mogli bi “generirati više verzija jednog komada sadržaja tijekom prijenosa uživo… [prilagođavajući] sadržaj u stvarnom vremenu različitim segmentima publike.”
Ipak, zakopana u izvješću Yneta je referenca na to kako je Decart osnovan 2023. godine od strane Deana Leitersdorfa i Moshea Shaleva, dok su služili u zloglasnoj Jedinici 8200 Cionističkih okupacijskih snaga. Ova tajanstvena špijunska ćelija provodi tajne operacije, prikupljanje signalnih obavještajnih podataka, dešifriranje kodova, kontraobavještajne aktivnosti, kibernetičko ratovanje i nadzor. Mnogi njezini veterani osnovali su velike tehnološke tvrtke, često poslujući u Silicijskoj dolini. Decart je izazvao ogroman rani interes među investitorima, prikupivši 53 milijuna dolara samo dva mjeseca nakon službenog pokretanja i osiguravši procjenu vrijednosti od 500 milijuna dolara.
Među tim investitorima je Zeev Ventures, koji je osnovao izraelsko-američki poduzetnik Oren Zeev. Njegova druga ulaganja uključuju izraelsku tvrtku Riverside, uslugu za snimanje zvuka i videa. Njezino osoblje je prožeto veteranima ZOF-a. Štoviše, Decart je temeljito impresionirao Technion – Izraelski institut za tehnologiju. Par je najavio zajednički istraživački centar za AI, “kako bi ojačao akademsko istraživanje, razvoj znanja i tehnološke inovacije”. Pod njegovim okriljem, Institutov elitni počasni program preimenovat će se u “Technion-Decart počasni program”.
Technion ima opsežnu i žalosnu povijest izravne umiješanosti u cionističko brisanje palestinskog naroda. Institut održava formalna partnerstva s više izraelskih proizvođača oružja te sigurnosnih i obavještajnih tvrtki, uključujući ozloglašeni Elbit Systems. Njegovi razni fakulteti pomogli su u inoviranju brojnih monstruoznih resursa, kao što su mogućnosti daljinskog upravljanja za oklopni buldožer Caterpillar D-9, koji Tel Aviv koristi za rušenje palestinskih domova. Pogodnosti poput akademskih bodova i stipendija posebno se dodjeljuju studentima Instituta na temelju njihove službe u ZOF-u.
Značajno, brojni alumni Techniona – među njima pojedinci koji su prethodno služili u Jedinici 8200 – kasnije su radili za Toku, koja je patentirala tehnologiju sposobnu locirati sigurnosne kamere i web kamere, hakirati ih, a zatim mijenjati njihove prijenose uživo bez traga. Toku je osnovao bivši izraelski premijer Ehud Barak – bliski suradnik Jeffreya Epsteina. S obzirom na brojne naznake da je Epstein prikupljao materijal za seksualno ucjenjivanje moćnih osoba za obavještajne agencije, komentari koje je suosnivač Miragea Dean Leitersdorf dao Ynetu poprimaju jeziv karakter:
“Mirage označava početak nove ere u videu. Sadržaj više nije fiksan ili zatvoren – on je živ, prilagodljiv i stvara se u stvarnom vremenu u suradnji s korisnikom. Svatko može postati stvaratelj i dati vizualni oblik svojoj mašti. To otvara beskrajne mogućnosti za stvaranje, komunikaciju i novi odnos između ljudi i tehnologije.”
‘Video platforme’
Izvješće Yneta iz siječnja baca znatno više svjetla na značaj Jedinice 8200 za osnivanje Decarta i obavještajnu pozadinu njegovih šefova. Leitersdorf, opisan kao “središnja figura” tvrtke koji je “odrastao uronjen u svijet visokih tehnologija i poslovanja”, potječe iz “izraelske aristokracije starog novca”. Njegovi bliski rođaci su svi veliki igrači u sektorima financija i ‘obrane’ tog entiteta. Štoviše, Leitersdorf je završio preddiplomski, diplomski i doktorski studij na Technionu u samo pet i pol godina, sve dok je služio u ZOF-u. Objasnio je:
“Radio bih od 9 ujutro do 7 navečer u Jedinici 8200, a zatim bih ugurao nekoliko sati učenja prije spavanja.”
Moshe Shalev, 14-godišnji veteran Jedinice 8200, rekao je Ynetu da je pred kraj svoje službe u ZOF-u “želio istražiti svijet istraživanja” i susreo se s Leitersdorfom. Kad su počeli razgovarati, Shalev je shvatio da je “pronašao nekoga tko mi može reći što je moguće, a što nije” i “poznavao sve tehnologije 8200”. Opisao je iskustvo kao “zapanjujuće”, i počeli su se redovito sastajati, razgovarajući o tome kako primijeniti svoja iskustva rada u Jedinici na komercijalnu sferu.
Tako je krajem 2024. Decart objavio “slatki demo” pod nazivom Oasis, demonstrirajući mogućnosti umjetne inteligencije tvrtke. Aplikacija omogućuje korisnicima istraživanje okruženja koje se stalno mijenja, a na koje se utječe u stvarnom vremenu na temelju njihovih pritisaka na tipkovnicu i kretanja miša, isključivo putem umjetne inteligencije. Leitersdorf tvrdi: “Mislili smo da će se nekoliko ljudi poigrati s tim… [ali] bili smo zapanjeni koliko se brzo proširilo”. Oasis je postao viralan na više platformi, premašivši milijun korisnika u samo tri dana.
Iako Mirage nije spomenut u siječanjskom izvješću Yneta, Leitersdorf je govorio o velikim ambicijama Decarta za stvaranje paketa proizvoda koji bi privukli do milijardu korisnika, što “ne rješava samo jedan problem, već rješava tisuće problema”. Ipak, “sposobnost pretvaranja mašte u video” imala je veliku ulogu u navedenoj viziji tvrtke, i “u tu svrhu”, tvrtka “uspostavlja jedan od najnaprednijih laboratorija za umjetnu inteligenciju na svijetu, regrutirajući najbolje umove koje izraelska tehnologija može ponuditi”:
“Decart ima odvažan i ambiciozan cilj: iznova izumiti umjetnu inteligenciju i postati tehnološka okosnica za svakoga u svijetu tko je želi koristiti.”
U julu, Ynet je sugerirao da bi Decartov softver za uređivanje videa u stvarnom vremenu bio od velike koristi na “društvenim platformama”, omogućujući korisnicima korištenje Miragea “za promjenu izgleda u stvarnom vremenu, stvaranje isječaka ili prijenos uživo s prilagođenim vizualnim efektima – sve bez oslanjanja na profesionalne alate za uređivanje”. Za tehnologiju se tvrdi da podržava generiranje slika “od 20 slika u sekundi s rezolucijom kvalitete prijenosa uživo”, a “očekuje se da će buduća ažuriranja podržavati Full HD pa čak i 4K, standard za većinu video platformi i televizora.”
Očiti interes takve tehnologije za obavještajne agencije nije spomenut. To je unatoč činjenici da je Mirage očito nastao izravno iz iskustva osnivača koji su radili u Jedinici 8200. Ogroman mainstream hype koji je izazvao ovaj alat, koji su pokrenule dotad nepoznate osobe, i ogromne svote novca koje su odmah nakon njegova pojavljivanja ubrizgane u novu tvrtku, također mogu biti vrlo znakovite. Na svaki dolar koji CIA-ino malo poznato podružno poduzeće In-Q-Tel uloži u startup, privatni sektor ubrizga 18 dolara.
‘Trgovina seksom’
Obavještajne službe diljem svijeta poznate su po korištenju seksualnog ucjenjivanja kako bi prisilile mete da izvršavaju njihove naredbe. Štoviše, agencije, uključujući CIA-u, imaju opsežnu povijest krivotvorenja seks snimki i kompromitirajućih fotografija “neprijateljskih” vođa kako bi ih diskreditirale. Svjedoci i žrtve tvrdili su da su brojne luksuzne rezidencije Jeffreya Epsteina – kupljene neizvjesnim bogatstvom – bile opremljene skrivenim kamerama i mikrofonima, koji su se koristili za snimanje seksualnih napada i silovanja brojnih političara i visokoprofiliranih osoba koje je smatrao bliskim prijateljima.
Nakon Epsteinovog uhićenja u srpnju 2019. zbog trgovine maloljetnicima u seksualne svrhe, dugogodišnji izvjestitelj o obavještajnim poslovima Eric Margolis istupio je kako bi ispričao svoje prisustvovanje velikom ručku sazvanom u tajanstvenoj njujorškoj vili krajem 1990-ih, na kojem su svi nazočni “pjevali hvalospjeve Izraelu”. Odmah po dolasku, batler ga je pozvao da uživa u “intimnoj masaži” koju pruža “lijepa mlada djevojka”. Ponuda je “meni izgledala toliko neprikladna i čudna da sam je brzo odbio”, izvijestio je Margolis:
“Važnije od neprikladnosti, kao stari promatrač obavještajnih poslova, za mene je ova ponuda zaudarala na staru dobru zamku za med, taktiku za hvatanje i ucjenjivanje ljudi… Diskretna soba s masažnim stolom, lubrikantima i, bez sumnje, kamerama stajala je spremna odmah pored glavnog predvorja.”
Margolis je kasnije rekao mainstream medijima da “ni na trenutak ne vjeruje” da je Epstein počinio samoubojstvo, i da je “vjerojatnije da je ubijen”, jer je “bio čovjek koji je znao previše” – “stara gusarska izreka ‘mrtvi ne pričaju priče’ svakako se odnosila na Epsteina”. Danas kontroverza oko Epsteinove smrti i dalje traje. Ankete pokazuju da samo 16% američkih građana vjeruje da se ubio u zatvoru, dok gotovo 90% podržava otkrivanje svih informacija vezanih uz Epsteinov kazneni progon.
Odustajanje Donalda Trumpa od obećanja da će deklasificirati dokumente vezane za Epsteinove zločine izazvalo je masovnu javnu reakciju, čak i među najvatrenijim predsjednikovim pristašama. U međuvremenu, američki zakonodavci uključeni su u bipartizanski pritisak da primoraju Washington da objavi sve federalno prikupljene dokaze koji identificiraju one “uključene u trgovinu seksom koju je Epstein vodio.” Unatoč tome što je djelovao nekažnjeno desetljećima i bio zaštićen od pravnih posljedica jer je “pripadao obavještajnoj službi”, Epstein je na kraju uhvaćen, što je povećalo rizik da njegovi ciljevi i nalogodavci budu javno izloženi.
Tehnologija za stvaranje i uređivanje video zapisa u stvarnom vremenu pokretana umjetnom inteligencijom, koju su usavršile Toka i Decart, uklanja problematične ljudske elemente inherentne u staromodnim “zamkama za med” obavještajnih agencija. Stoga nam preostaje pitati se jesu li ove tvrtke s entuzijazmom promovirane jer “rješavaju problem” seksualnog ucjenjivanja koje zahtijeva stvarne pojedince za nadzor takvih operacija i mete koje moraju zagristi mamac. “Mogućnosti” takvih tehnologija za transformaciju korisničke “mašte” u realistični video sadržaj su, na kraju krajeva, navodno “beskrajne”.
