Članovi Kolegija Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Nikola Špirić i Dragan Čović nisu dali saglasnost da se na današnjoj sjednici tog zakonodavnog tijela nađu veoma biti zakoni za građane, privredu, pa i samu državu Bosnu i Hercegovinu.
Zbog toga se na sjednici očekuje burna rasprava, te dodatni zahtjevi delegata za uvrštavanjem pojedinih tačaka dnevnog reda na samu sjednicu što bi ponovno moglo dovesti do blokade i paralize rada Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Tako Čović i Špirić nisu dali saglasnost da se na dnevnom redu sjednice Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH pojavi prijedlog zakona o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije u Bosni i Hercegovini.
Čoviću naime, smeta da se sjedište berze za elčektričnu energiju iz Mostara izmjeszi u Brčko.
Blokira se i donošenje dvije veoma važne izmjene zakonskih rješenja i to izmjene i dopune Zakona oi zaduživanju, dugu i garancijama BiH, te dopune Zakona o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine.
Donošenje dopuna Zakona o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine, te izmjene i dopuna Zakona o zaduživanju, dugu i garancijama Bosne i Hercegovine inicirano je nakon afere u slučaju “Vijadukt” zbog koje je mjesecima trajala politička, ali i finansijska blokada rada pojedinih institucija Bosne i Hercegovine.
Špirić i Čović blokiraju i stavljanje na dnevni red izmjena i dopuna Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine.
Upravo ovo zakonsko rješenje, odnosno osporavanje njegovog donošenja, uz osporavanje smjena kadrova SNSD-a iz Vijeća ministara BIH i Kolegija Doma naroda PS BiH navodi se kao jedan od glavnih razloga blokade djelovanja tog zakonodavnog tijela.
Naime, ovim zakonom vrše se izmjene i dopune Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine radi uređivanja postupka imenovanja ministara i zamjenika ministara u slučajevima kada lica koja vrše navedene dužnosti podnesu ostavku ili budu smijenjena.
Također, u blokadi je i donošenje prijedloga o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.
Prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona Bosne i Hercegovine se odnosi na uvođenje novih izbornih tehnologija.
Također, jedna od osnovnih promjena je da za donošenje Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji CIK-a više ne bi trebala saglasnost Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.
I dok blokiraju bitna zakonska rješenja traže usvajanje onih koji idu njima u prilog.
Tako su na dnevni red stavili prijedlog zakona o VSTV-u BiH i izmjene Zakona o Sudu BiH, koje je utvrdilo Ministarstvo pravde BiH, a koje nije dobilo podršku Vijeća ministara BiH.
