Hrvatska oporbena Petorka i HDZ BiH posljednjih mjeseci pretvorile su političku scenu u svojevrsno šahovsko polje, gdje svaki potez nosi potencijalni rizik. I jedna i druga strana najavile su imena svojih kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH: Petorka još u februaru, dok HDZ-ovo „nedodirljivo stranačko božanstvo“ Dragan Čović planira objaviti svoje do kraja mjeseca.
Javnost s nestrpljenjem prati razvoj situacije, ali ključni akteri usporavaju i oklijevaju povući krucijalne poteze. Nitko ne želi žuriti s „bijelim figurama“, pažljivo se motreći pod povećalom rivalske strane.
I dok se objava Darijane Filipović, najavljene kandidatkinje HDZ-a BiH, po svemu sudeći čini formalno gotovim potezom, u redovima Petorke vlada potpuna konfuzija i velika neizvjesnost.
Petorka i problem kandidata
Svojim odlaganjima Petorka zbunjuje javnost i unosi nemir među vlastite simpatizere. Posljednjih mjeseci dostupne su bile samo škrte informacije o pregovorima s potencijalnim kandidatima, među kojima su spominjani dr. Vjekoslav Domljan, Nina Raspudić i dr. Matej Živković – sveučilišni profesor i član Povjerenstva za vrijednosne papire, koji je preživio pokušaj ubistva i trenutno je pod stalnom policijskom zaštitom. Ipak, do konkretne potvrde nije došlo, a Petorka u ovom trenutku nema kandidata spremnog za izazov HDZ-u BiH.
Ovakvo stanje potvrđuju i izjave čelnika HDZ-a 1990 Ilije Cvitanovića, koji je pozvao sveučilišne profesore na odvažnost, te Slavena Raguža, čelnika HRS-a, koji je postavio visoke kriterije. Prema njihovim riječima, kandidat Petorke mora biti intelektualno potkovan, upućen u političke prilike u BiH, ali i sposoban pratiti globalne politike i komunicirati na stranom jeziku.
Mnogi hrvatski intelektualci, koji odbacuju „komercijalnu“ i huškačku politiku HDZ-a BiH, drže se podalje od političkih sukoba, svjesni da bi im Čovićeva mašinerija mogla nanositi štetu i ugroziti osobnu i porodičnu sigurnost. Zaštitu u tom slučaju ne može garantovati ni Petorka.
Kampanja zastrašivanja i politička igra
Dok Petorka inzistira na dva kandidata, režimski mediji i analitičari vode kampanju zastrašivanja, sugerirajući Hrvatima da ne rasipaju glasove i da daju podršku kandidatu HDZ-a BiH. Kada započne službena kampanja, HDZ BiH će, osim napada na oporbu, usmjeriti kritike i prema Petorci, optužujući je za „izdaju“ i rasipanje glasova.
Uzimajući u obzir rezultate prošlih izbora, HDZ BiH i njegovi partneri osvojili su 137.340 glasova, HDZ 1990 25.246, a Republikanci 11.231. Takva raspodjela glasova pokazuje koliko je rizično otvoriti prostor za pobjedu eventualnom trećem kandidatu poput Slavena Kovačevića.
Dragan Čović u rukama drži „bijele figure“, dok Cvitanović, Raguž, Vukadin, Tadić i Karamatić pokušavaju remizirati i izvući barem simboličnu prednost. Glasine iz Mostara sugeriraju da neki utjecajni akteri iz Zagreba također utiču na proces kandidiranja, nastojeći smiriti napetosti i usmjeriti oporbu ka kompromisu.
U ovoj političkoj igri, dok HDZ BiH čvrsto kontrolira situaciju, Petorka se suočava s nedostatkom kandidata i strahom intelektualaca da uđu u političku borbu. Jasno je da odluka o kandidatu uskoro mora biti donesena, a političke figure i dalje balansiraju između strateškog straha i pokušaja da ostvare barem minimalnu pobjedu na šahovskoj ploči bosanskohercegovačke politike.
